• Nema ni snage ni motiva da se stvari počnu mijenjati zbog čega se nalazimo u razdoblju preživljavanja, a ne u razdoblju otvaranja perspektive za brzi izlazak iz krize


Na konferenciji, koja je pod nazivom  Hrvatsko novčano tržište 12. i 13. travnja održana u Opatiji, premijerka Kosor se uključila u napore za oporavak financijskog tržišta u RH te pozvala na aktivniju suradnju burze i izdavatelja iz regije zbog daljnjeg uvrštenja dionica na burzu, dok od HNB-a i HANFE traži produbljenje suradnje s regulatornim tijelima iz regije.

U cilju prikupljanja vlasničkog kapitala i oživljavanja tržišta kapitala, premijerka je vlasnike i dioničare tvrtki pozvala na daljnje inicijalne javne ponude i uvrštenje na Zagrebačku burzu.

Guverner Željko Rohatinski kazao je da nas čeka razdoblje stagnacije jer je u državi stvoren dojam da se i u vrijeme krize može živjeti i raditi kao prije.
"Nema ni snage ni motiva da se stvari počnu mijenjati zbog čega se nalazimo u razdoblju preživljavanja, a ne u razdoblju otvaranja perspektive za brzi izlazak iz krize", rekao je Rohatinski na konferenciji. "Primjer Grčke pokazuje da nam nitko neće pomoći ako si ne pomognemo sami“.

Prvi put do sada rekao je da ne postoji čvrsti razlog zbog kojega bi ove godine nastavio sa smanjenjem stope obvezne pričuve jer kad bi to učinio, došlo bi do pogoršanja u platnoj bilanci, možda i do inflacije. Rohatinski je opširno obrazlagao poteze hrvatske monetarne politike, koja je, po njegovim riječima bila možda i previše efikasna, pa se stvorio dojam da se može i dalje bez promjena.

Rohatinski očekuje rast kredita i u ovoj godini od oko 6 posto, koji će uglavnom, kao i prošle godine, biti plasirani državi. Rast novčane mase mogao bi biti između 6 i 7 posto, što će se odraziti na tržište kapitala u smislu povećanja prometa kao i cijena, iako za rast cijena nema opravdanja u fundamentalnim pokazateljima.

Monetarna politika bila je prisiljena pomoći državi u 2009. godini u otplati kredita i refinanciranju jer bi to u protivnom dovelo do pada kreditnog rejtinga i ugrožavanja tečaja. No, loša posljedica je bilo drastično smanjenje kreditiranja privatnog sektora radi preusmjeravanja kapitala tj. kredita državi. Govoreći nakon guvernera HNB-a Željka Rohatinskog koji je, uz ostalo, rekao da se u zemlji više trebalo djelovati u smjeru promjena u savladavanju krize, Kosor je izjavila da bi svatko u svim područjima trebao dati svoj doprinos tim promjenama.

No, svi se zalažu za promjene i rezove, ali nitko ne pristaje da one krenu od njega. A primjera ove tvrdnje zbilja ne manjka gotovo niti jedan dan u našim medijima...