Prošlog četvrtka u uredu Svjetske banke u Hrvatskoj predstavljeno je ekonomsko izvješće Svjetske banke za zemlje skupine EU10 i Hrvatsku. Između ostalog, u njemu se navodi kako su "Znaci oporavka hrvatskog gospodarstva vidljivi, no još uvijek su slabi i promjenjivi. Nakon pada bruto domaćeg proizvoda od 5,8 posto u 2009. godini, rast bi u Hrvatskoj, prema projekcijama, trebao doživjeti oporavak od 0,5 posto tijekom 2010., odnosno 3 posto u 2011…“.

Premda će regija u kojoj se nalaze zemlje iz skupine novih članica Unije (EU10) i Hrvatska, s prognozom rasta od 1,6 posto, nadmašiti regiju skupine starih članica EU15 (u kojima se procjenjuje rast od 1,2 posto), oporavak je slab u usporedbi sa stopama ostvarenima prije krize, a tek će od 2012. realni rast ponovno dostići razinu prije krize, procjenjuju ekonomisti Svjetske banke.

Prema riječima glavne ekonomistice zagrebačkog Ureda Svjetske banke Sanje Mađarević Šujster, potencijal hrvatskog rasta je velik i iznosi 3,5 posto, gospodarstvo se u posljednja dva kvartala "odljepljuje od dna krize, a daljnji oporavak ovisi o izvozu na tržišta EU i pritjecanju kapitala s tih tržišta – bilo kroz banke, privatna ulaganja ili izravne inozemne investicije".

Iako su kapitalni priljevi u Hrvatskoj i regiji u prva dva mjeseca ove godine porasli, dalji rast ovisit će o razini fiskalnog deficita i javnog duga što u posljednje vrijeme, s grčkom dužničkom krizom, investitori vrlo pažljivo prate kao glavne pokazatelje ranjivosti gospodarstva.

Analitičari Svjetske banke poseban naglasak stavljaju na hrvatski vanjski dug koji je prošle godine dosegnuo 95 posto BDP-a. Ističu kako bi vlada trebala razmisliti kako će u budućnosti lakše servisirati vanjski dug. Mađarević Šujster je istaknula da je za Hrvatsku, u kontekstu dugova, najznačajnije smanjivanje ukupnih javnih rashoda za što je potrebno da Vlada posegne za dodatnim mjerama racionalizacije u javnoj upravi.

Inače, fiskalni deficit u ovoj će godini, prema procjenama Svjetske banke, u Hrvatskoj iznositi 3,5 posto BDP-a što je manje u odnosu na prosjek fiskalnih deficita EU10 (-5,8 posto) i znatno manje u odnosu na EU15 (-7,5 posto).

Javni dug Hrvatske ove će godine doseći 38,5 posto BDP-a čime ćemo još uvijek biti u boljoj situaciji od EU10 u kojoj  prosječni javni dug iznosi 47,5 posto BDP-a, dok je u starim članicama Unije više nego dvostruko veći nego u Hrvatskoj i iznosi 82,1 posto.

No, stopa nezaposlenosti koja će se u Hrvatskoj ove godine prema procjenama Svjetske banke, popeti s 9,5 na 11 posto, bit će veća kako u odnosu na prosječnu stopu nezaposlenosti u EU10 (9,5 posto), tako i prema stopi u EU15 gdje će se na godišnjoj razini stopa nezaposlenosti povećati s 9,3 na 10,3 posto.

"Gospodarske mjere koje provodi Vlada vrlo dobro su dizajnirane i za istaknuti su među sličnim mjerama koje su povlačile europske države. Iako se  ne radi o dovoljnom iznosu za veći utjecaj na gospodarstvo, mjere će imati utjecaja na pojedine grupe koje su bile na udaru tijekom krize. Vladi je preporučeno i da nastavi provođenje mirovinske reforme koja je dovedena samo do pola puta. Treba je provesti kroz izjednačavanje dobi za umirovljenje, ali i kroz stvaranje sustava koji će demotivirati ljude od odlaska u ranu mirovinu, ali ih i poticati da što dulje ostaju na poslu", preporučuju iz Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj.

Gledajući sadržaj ovog izvješća, izgleda da analitičari Svjetske banke o nama imaju bolje mišljenje nego mi sami… Da li je to radi toga što ne žive naše živote i ne osjećaju našu situaciju na svojoj koži ili su upravo zbog toga puno objektivniji i kvalitetnije sagledavaju cijelu sliku našeg stanja, pitanje je za diskusiju… Ali dobro bi došlo više ovakvih izvješća jer iako ukazuje i na neke strukturne poremećaju na kojima treba ozbiljno poraditi, ukazuje i da situacija nije tako očajna kao što to ponekad iz medija možemo zaključiti…

Hoće li se investitori na burzi složiti sa mnom ili će strah i oprez i dalje biti glavne emocije na hrvatskoj burzi, vidjet ćemo uskoro.