Zamislite da s vašom savršeno zdravom 5-mjesečnom bebom, koju još uvijek (po svim preporukama) dojite, dođete na rutinski pedijatrijski pregled. Naravno, bolesti nema. ALI TO NE ZNAČI DA IH NE BI MOGLO BITI. Odnosno, možda i ne činite sve potrebno kako bi zaštitili zdravlje svoga djeteta. Problem je u vitaminima. MANJAK VITAMINA D MOGAO BI DOVESTI DO RAHITISA, a vi to sigurno ne želite. A MANJAK ĆE SE DESITI ZATO ŠTO JE VAŠE MLIJEKO PRESIROMAŠNO. Da budem jasniji, ima još ljudi koji misle da u prirodnom, majčinom mlijeku nečega nedostaje. Konkretno, vitamina D. Dodatni vitamini su nužni. U nekim zemljama, ovakvi rutinski dodaci uvode se kod šestomjesečne djece, a pongdje i znatno ranije. Kod djece hranjene "na bočicu" brigu o vitaminu D vode proizvođači hrane. Poput brižne majke, dodaju ga u svaku mješavinu. Uostalom, zar nije bolje poduzeti preventivne mjere? Vitamin D i nije pravi vitamin. Prije bi se moglo reći da je to hormon, koji se stvara u našim tijelima. A kao posljedica izlaganja ultraljubičastim zrakama. Ima ga i u nekim vrstama hrane (I U MAJČINOM MLIJEKU), ali sunčeva svjetlost je neusporedivo najvažniji izvor. Američka naučnica Cynthia Good Mojab kaže: "IZLAGANJE SUNCU JE BIOLOŠKI OPTIMALAN NAČIN PRIDOBIVANJA SVIH POTREBNIH KOLIČINA VITAMINA D." Pri tome nije potrebno nikakvo prženje. Izlaganje ruku i lica svega 20 minuta dnevno bit će sasvim dovoljno za sve potrebe. Naslućujete li vezu? MAJČINO MLIJEKO NIJE NI PO ČEMU DEFICITARNO, ALI POGREŠAN STIL ŽIVOTA MOŽE BITI ITEKAKO DEFICITARAN. Neki roditelji nisu svjesni da pretjeranim čuvanjem ne čine djetetu dobro. O čemu se radi? O praksi zatvaranja djeteta u kuću. Jer je maleno i osjetljivo, a vani vrebaju brojne zamke. Hladnoća, vrućina, bakterije, ozljede. MOŽDA I OTMICA. Znam neke obitelji gdje (gotovo) jedini izlasci predstavljaju odlasci liječniku. I one rijetke šetnje za dijete znače umotavanje od glave do pete. Da se ne prehladi. (Sunce tu teško prodire.) Mama i tata se ne mogu načuditi kako mališan stalno obolijeva, iako ga čuvaju poput krhkog tropskog cvijeta. Vidite, to su okolnosti u kojima se mogu javiti deficitarna stanja po pitanju vitamina D. TU SE TREBA BOJATI RAHITISA. I tu će biti loše bez suplementacije. MISLITE LI DA SU UMJETNI IZVORI VITAMINA BOLJI OD PRIRODNIH? Strah od vanjskih utjecaja je imaginaran. A izgovori na vrućinu ili hladnoću skoro neozbiljni. Istina je da ekstremno loši vremenski uvjeti nisu odviše česta zapreka. Ne živimo ni u Sahari ni na Grenlandu. Doduše, pokoji načitani pedijatar mogao bi vam reći da su u nekim područjima Azije zabilježeni slučajevi rahitisa, i to među dojenom djecom, koja nisu podvrgnuta dodacima vitamina D. To je istina, ali brojke su ekstremno niske. Uz to, način života i prehrane uopće nisu detaljnije analizirani. (Znate, svatko tko živi ili se hrani nezdravo ima dobre šanse da oboli. Ne samo od rahitisa.) No, napravljeno je još jedno istraživanje, ovaj put na azijskim dvogodišnjacima. Trećina je imala niže vrijednosti vitamina D u krvi od preporučenih. Pa ipak, svi su bili zdravi. NITKO NIJE OBOLIO OD RAHITISA. Još jednom se pokazalo da generalno određene referentne vrijednosti ne znače puno. ISTO KAO I VITAMINSKI SAVJETI, KOJI BI MORALI VRIJEDITI ZA SVE. Ima još nešto. Dodaci vitamina D u formi kapi obično su kombinirani s vitaminima A i C. Proizvođač se pobrinuo da vaše dijete dobije cijeli vitaminski spektar. (Više vrsta vitamina u istom preparatu djeluje bolje, zar ne?) A DA LI MU JE TO I POTREBNO? Ljudima vitamini djeluju bezazleno, ali i nije baš tako. Iako je njihova uloga vrlo važna, to ne znači da dodatke možete koristiti bez ograničenja. Zapravo, priroda ne poznaje dodatke, ali poznaje zaštitne mehanizme. O tome više slijedeći put.
Slijedeći put: Vitaminske crne točke