Morate znati da liječnici nerado optužuju aspirin za unutarnja krvarenja, pa su procjene broja aspirinskih smrtnih ishoda debelo podcijenjene
Za mnoge liječnike prevencija podrazumijeva uzimanje lijekova, iako bolest faktički ne postoji. Dakle, takvi lijekovi bi nas trebali spasiti od bolesti u budućnosti. Pravi kralj u tom području nesumnjivo je aspirin. Trenutno važi preporuka da bi svi iznad 50 godina starosti trebali uzimati 1 aspirin dnevno, kako bi smanjili rizik od infarkta i moždanog udara. Govore da bi slična zaštita trebala važiti i za rak debelog crijeva. Broj zdravih ljudi, koji koriste aspirin, narastao je za desetak puta u zadnjih 20 godina. Malo koji lijek je toliko široko prihvaćen kao aspirin. To nikako ne znači da je i bezopasan.
Sumnje u učinkovitost i sigurnost postoje odavno, od samog izlaska lijeka na tržište. Istraživači iz Australije kažu da relativno zdrave osobe iznad 70 godina starosti uopće ne bi trebale koristiti aspirin, jer su rizici preveliki. Pitate se zašto? Pa, s godinama arterije nisu više toliko jake, odnosno podložnije su pucanju. S aspirinom i više. Uzgred, mnogi drže da sigurnosni prag nastupa znatno ranije (dijeta i vježbanje predstavljaju bolju alternativu). Više studija je rađeno po principu – pola grupe koristi aspirin, a pola placebo. Nakon više godina moglo se samo konstatirati da je frekvencija infarkta bila podjednaka u obje grupe. Ali, pojavnost opasnih krvarenja u trbušnoj šupljini i mozgu bila je znatno češća u aspirinskoj grupi, možda i duplo češća. Rizik od obilnih i ozbiljnih krvarenja (od kojih neka završavaju smrću) raste s godinama života.
Pri analizi odnosa između koristi i rizika valja biti zaista vrlo oprezan. Ako već moram reći kada je aspirin najučinkovitiji, onda je to u svrhu prevencije drugog infarkta ili moždanog udara, pogotovo kod osoba s ugrađenim by-passom ili stentom. Ali, morate znati da liječnici nerado optužuju aspirin za unutarnja krvarenja, pa su procjene broja aspirinskih smrtnih ishoda debelo podcijenjene. Uz to, kada već nastupi unutarnje krvarenje, tek svaki peti oboljeli uopće kaže liječniku o svom korištenju aspirina. Aspirin i drugi slični lijekovi mogli bi biti globalno odgovorni za oko 100.000 smrtnih slučajeva godišnje. Čak i studije, koje izuzetno zagovaraju upotrebu aspirina, navode da 10-godišnje svakodnevno korištenje lijeka može spasiti cca 40 života na 100.000 korisnika. Da li je to dovoljno, obzirom na opasnosti?
Opreza kod lijekova nikada dosta. I naoko bezazlene tablete mogu sve odvesti u krivom smjeru. Premalo shvaćena, ali realna prijetnja.
Prijavite se na besplatni newsletter: [email protected]
