Samo spominjanje vitamina asocira na zdravlje, zar ne? Skoro kao i mlijeko. Tko koristi više vitamina, bit će manje prehlađen, ali će i rjeđe obolijevati od nekih fatalnih bolesti današnjice, kao što su rak, srčane bolesti i sl. Nema ništa loše u vitaminima, ali zadnja saznanja ipak su malo manje dobra od ranijih. Rekao bih-REALNIJA. Prije nego iznesem neke konkretne podatke, moram napomenuti da vitamine možete dobiti iz 3 bitno različita izvora. Možete ih dobiti putem hrane (uvjerljivo najkvalitetniji izvor), možete ih dobiti u relativno prirodnoj formi (ekstrakt neke biljke), ali i kao isključivo sintetički proizvod. OMILJENI VITAMIN STVOREN U TVORNICI. Ova zadnja varijanta je vrlo popularna zbog niske cijene. Neka vam ni očekivanja ne budu puno veća. Vitamin C je najpopularniji od svih. Svoju reputaciju u borbi protiv prehlade stekao je šezdesetih godina. Mnoge studije su potvrdile da velike doze (1.000-2.000 mg dnevno) čuvaju od infekcije, ublažavaju simptome i skraćuju trajanje prehlade. I ne samo to! Do ušiju javnosti uskoro su stigle nove ohrabrujuće vijesti. VITAMIN C REDUCIRA RIZIK OD NEKIH OBLIKA RAKA, čak i u malim dnevnim dozama od 110 mg. Slično važi i za kardiovaskularne bolesti, samo su potrebne doze nešto veće. Nakon serije pozitivnih saznanja, veliko iznenađenje izazvao je prošlogodišnji članak u stručnom časopisu Science. Prema njemu, DOZE OD 200 mg VITAMINA C MOGU OŠTETITI STANIČNI DNA. Da li to znači da VITAMIN C ZAPRAVO MOŽE STVORITI RAK? Jedno drugo istraživanje, provedeno godinu dana ranije, pokazalo je da 500 mg vitamina C djeluje dvostruko-i kao antioksidans (zaštita stanica), ali i kao pro-oksidans (oštećivanje stanica). Neki znanstvenici su pokazali da ovaj vitamin ne sprečava prehlade. Zadnje vijesti govore da ljudski organizam ne može absorbirati više od 200 mg vitamina C dnevno. MEGADOZE ODJEDNOM POSTAJU VRLO UPITNE. (Inače, službeno preporučena dnevna doza za zdrave osobe je 75 do 90 mg. Nekoliko komada voća zadovoljava ove potrebe.) Pa ipak, generalne preporuke još uvijek idu u prilog vitamina C. Rezultati o mogućem negativnom utjecaju na DNA još uvijek su preliminarni, pa je to još uvijek samo tema za razmišljanje. Plusevi još uvijek odnose prevagu. Samo ne treba biti pretjerano euforičan. Vitamin E važi kao zaštitnik mnogih organa. Dvije velike studije navode da ovaj vitamin smanjuje rizik od srčanih bolesti, barem za 35 %. Nedugo iza toga, znanstvenici su objavili da se progresija Alzheimerove bolesti usporava za 34 % pri dozi od 2.000 IU. Jedno finsko istraživanje pokazalo je jasan utjecaj vitamina E na smanjeni rizik od raka prostate. I još nešto… Niske krvne vrijednosti vitamina E mogu biti predznak nekog oboljenja pluća. I ovdje slijedi nekoliko loših vijesti. Tri odvojena istraživanja NISU POKAZALA NIKAKVU ZAŠTITNU ULOGU VITAMINA E U ODNOSU NA KARDIOVASKULARNE BOLESTI. Štaviše, kod 10 teških pušača (koji se, uz to, hrane izrazito masnom hranom) dodatni vitamin E pokazao je pro-oksidativne efekte. Sasvim suprotno od očekivanja. (Za vitamine se uvijek očekuje da djeluju kao svojevrsni protuotrovi.) Odnosno, izgleda da VITAMIN NE POMAŽE BAŠ PUNO KOD UZNAPREDOVALIH SRČANIH I DRUGIH BOLESTI. Jedan profesor, inače naturopat, sa sveučilišta u Arizoni lijepo je rekao: "Naivno je očekivati čudesne rezultate u liječenju doista bolesnih ljudi, i to samo putem jednog hranjiva." Mislim da je sve jasno. Vitamini JESU važni, ali vitamini NISU JEDINI ključ zdravlja. Vitamini će SLABO ILI NIKAKO ukloniti posljedice štetnih navika, kojih se nikako ne možete odreći. A najvažnije od svega, vitaminske tablete su pravo smeće u odnosu na sirovo voće i povrće. Slijedeći put: Radost uz podosta laži