Prije 4 godine imala sam operaciju rekonstrukcije LCA, a godinu dana poslije mi se oštetila patelarna hrskavica. Dio oštećenja mi je uklonjen "shavingom", a dio je još ostao jer je to bilo dublje oštećenje koje se nije smjelo dirati. Naime, zbog svega toga sam prestala trenirati košarku i studirati Kineziologiju koju sam tek bila upisala. I dan danas se pitam da li je postojala mogućnost da se ta ozljeda potpuno sanira, tj. da mi se hrskavica zaliječi. Danas nakon 4 godine tu i tamo se rekreativno bavim sportom, ali mi se javlja bol u koljenu nakon težih napora. Zanima me da li se počela provoditi terapija udarnim valom u liječenju hrskavice i da li je moguće da se ponovno počnem intenzivnije baviti sportom bez oticanja koljena i bez bolova?
Sustav opružanja koljena iznimno je kompleksan. Patela, kao slobodna kost uložena u tetivu velikog četveroglavog mišića natkoljenice samo je jedan njegov dio. Poseban problem zna prouzročiti oštećenje hrskavice na pateli. Ipak, i sa takvim oštećenjem moguće je ne samo živjeti normalno, već u većini slučajeva i normalno se baviti sportom.
Sam udarni val terapijska je metoda kojom se fokusiranim zvučnim izbojima nastoji potaknuti prirodan proces cijeljenja kronično ozlijeđenog ili oštećenog tkiva. Redovno se primjenjuje kod kroničnih upala tetiva i njihovih pripoja za kost i to sa dobrim uspjehom. U posljednjih nešto više od pet godina, nastoje se istražiti mogućnost primjene ove metode i kod drugih i drugačijih oštećenja. Tako u Scipionu ispitujemo utjecaj nešto izmijenjenih protokola za primjenu ove metode i kod parcijalnih tetivnih ruptura, sa obećavajućim preliminarnim rezultatima. U Japanu su, pak, u jednoj studiji primijenili udarni val kod degenerativnih promjena u koljenu (artrozi), te također postigli obećavajuće rezultate, u smislu da su kod ispitanika uspjeli smanjiti bolnost, te kod nekih čak i oteklinu, te povećati pokretljivost. Još nije jasno jesu li takvi rezultati uzrokovani regeneracijom oštećene hrskavice u zglobu (što je malo vjerojatno) ili tek poboljšanim cirkulatornim optokom unutar već oštećenih tkiva koljena. Tako se primjena na pateli za sada ne preporuča, što ne znači da će tako ostati i u bliskoj budućnosti.
Ipak, valja reći da su hondropatije patele priča za sebe. U praksi se zna dogoditi da veća hrskavična oštećenja uzrokuju manje bolove, kao i da manja oštećenja uzrokuju veće bolove i smetnje. Tomu je tako i poradi činjenice da na nesmetanu funkciju patele utječu napose mišići u okolini koljena, kako njihova snaga, tako i fleksibilnost, te brzina proprioceptivnog odgovora (refleksi). Svakako je važno kod oštećenja hrskavice na pateli brinuti se o cirkulaciji zglobne tekućine i to kroz adekvatnu i usmjerenu fizičku aktivnost. To i jest osnova trajne sanacije stanja na sustavu za opružanje koljena, a naročito onom sa kroničnim oštećenjima. Naime, tijelo je sposobno kompenzirati različite nedostatke, u ovom slučaju oštećenja na pateli, te nastaviti funkcionirati u bezbolnoj zoni oštećenju usprkos. Primjera za to je mnogo, a naročito u sportovima koji uključuju skokove. Tako ćete rijetko pronaći punoljetnog odbojkaša ili odbojkašicu koja nema veće ili manje patelarno hrskavično oštećenje. Naprotiv, samo mali postotak razvije bolna stanja poradi tih istih oštećenja. Rukomet, košarka i neke atletske discipline također su u sličnoj situaciji. Konačno, zadatak sportske fizioterapije upravo je iskoristiti te kompezatorne sposobnosti sustava za pokretanje sa ciljem uspostavljanja normalne funkcije i kod prisutnih oštećenja.
