U nauci o prehrani (nutriciji) termin meso i mesni pripravci označava sve mesne proizvode od mesa neovisno o biološkoj vrsti porijekla mesa (neovisno da li se radi o mesu sisavaca, peradi, gmazova, vodozemaca, ribe itd.) kao i njihovih zametaka. Dakle, u širem smislu te definicije i jaja također pripadaju mesnoj grupi namirnica. Meso je u svakodnevnoj ljudskoj prehrani moderne civilizacije značajan energetski potencijal kao i vrlo važan izvor bjelančevina, željeza (riblje meso), fosfora, cinka i nekih vrlo važnih vitamina (vit. B12). Preporučljiva zastupljenost mesa u svakodnevnoj prehrani kreće se između jednog mesnog obroka dnevno do najmanje dva do tri obroka tjedno. Iako vrlo korisna, a nerijetko i nezamjenjiva namirnica, meso, kao i svi mesni proizvod, predstavlja glavni izvor masti i kolesterola, negativnih sastojaka prehrane koji su u direktnoj svezi s ozbiljnim bolestima krvožilnog sustava i srca. Kolesterolom su najbogatije iznutrice i jaja (!), a značajnije je prisutan u svinjetine i morskih rakova dok je kolesterolom najsiromašnija bijela riba. Količina kolesterola i masti u mesu i mesnim proizvodima može se relativno uspješno smanjiti biranjem «čistog», nemasnog mesa, odstranjivanjem vidljive masti i kože (posebice u peradi) te pravilnom pripremom (kuhanje i distanje). Naposlijetku, potrebno je naglasiti da je zastupljenost mesa (posebice «masnog») u svakodnevnoj prehrani u našim krajevima, kako zbog kulturoloških, socijalnih ili ekonomskih čimbenika, značajno prenaglašena. Dakle, preporučljivo je svakodnevnu prehranu obogatiti s povećanim unosom žitarica, mahunarki i tamno zelenog povrća kako bi se zadovoljile potrebe organizma za bjelančevinama, željezom i vitaminom B, a smanjiti unos mesa i mesnih proizvoda.