Popis dokazano štetnih navika, hrane i pića doista je velik, ali sve više je dokaza da umjereni alkohol tu ne spada
Usprkos očitim utjecajima na zdravlje, ljudi se izuzetno teško odriču štetnih navika, a još teže usvajaju one dobre. Naravno, svi izvlače nekakva opravdanja i izgovore, revno tumačeći kako ne čine ništa posebno loše ili kako su dovoljno jaki za preživljavanje nezdravog života. Cigarete imaju filter (pa tu zastaju otrovi), za stres nisam kriv ja već netko drugi, a višak kila zapravo su teške kosti. Van se ne smije jer je sunce opasno, a hodanje i trčanje uništavaju koljena. Sigurno da ni domaće hrenovke ne mogu biti loše. Sve domaće je zdravo i dobro. Maštovitost u najboljem izdanju.
Popis dokazano štetnih navika, hrane i pića doista je velik, ali sve više je dokaza da umjereni alkohol tu ne spada. Nekada je alkohol bio sinonim za pijanstvo, cirozu jetre i kratak život. Danas znamo da umjereni alkohol faktički produžava život. Opet naglašavam, riječ je o umjerenom alkoholu, a ne ispijanju konjaka na metre.
U različitim državama različito tumače „umjereni alkohol“. Nekakva srednja vrijednost bi bila 2,5-3 dl vina ili 6-7 dl piva dnevno za muškarce, polovicu za žene. Dakle, umjereni potrošači alkohola imaju 40% manje kardiovaskularnih bolesti i 20% manju opću smrtnost u odnosu na totalne apstinente. Oni mogu računati i na nekoliko godina duži život. (Za usporedbu, prosječan pušač svjesno se odriče cca 5 godina života, mnogi i više.) Samo, pazite, benefiti se gube kada količine skrenu prema pijanstvu.
Ne treba smetnuti s uma da je alkohol u pogrešnim rukama i pogrešnim količinama opasan, pogotovo zbog svoje citotoksičnosti. Tijekom probave čovjek prirodno producira nešto alkohola, ali snažni enzimi imaju sposobnost detoksifikacije. Zbog toga čak ni povremena „prekoračenja“ neće predstavljati kraj svijeta, pogotovo ako je konzumacija uz jelo i navečer. Tada su enzimi, generalno, najučinkovitiji. Ali, ako su odstupanja česta i znatna, sustav postaje preopterećen (prijeti opće otrovanje) i tijelo se prebacuje na alternativne metaboličke procese (microsomal ethanol oxidizing system), koji troše puno veće količine antioksidanta. Nažalost, to može značiti i postupno gašenje vatrozida tjelesne obrane. Znamo da ugroženost zdravlja raste s padom razine antioksidanta.
I još nešto. Tražite li ljetno bezalkoholno osvježenje, moram ponovno upozoriti da su gazirana pića, „voćni“ sirupi ili vitaminski praškovi za miješanje s vodom nešto najgore što možete koristiti. Puni šećera (ili umjetnih zaslađivača, što je barem jednako loše), boja i kojekakvih drugih loših sastojaka, od kojih se možete samo razboljeti. Znam da smo nekada više pili običnu vodu, ali i znam da današnja djeca vodu kao piće smatraju mučnom epizodom. Vremena su se promijenila, po mnogočemu ne na bolje.
Prijavite se na besplatni newsletter: [email protected]
