Međa je linija, crta, rastavnica, zamišljeni pravac koji razdvaja odnosno razgraničava dvije susjedne nekretnine (zemljišne čestice). Međa u geodetskom smislu predstavlja crtu na mapi (katastarskom planu) koja razdvaja katastarske čestice. Prema Zakonu o vlasništvu (ZV) i drugim stvarnim pravima, ako su međašni znakovi (biljezi) između dviju nekretnina zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da se međe ne raspoznaju ili se neće više moći raspoznati, ili ako su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među (čl. 103.,st. 1. ZV). Nekretnine su čestice zemljine površine (čl. 2, st. 3 NN 91/96). Katastarska čestica je zemljište (nekretnina) koje je u katastru zemljišta označeno posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži (čl. 2.,st. 1. NN 91/96). Oznake katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi moraju biti sukladne s njihovim oznakama u katastru zemljišta i u katastarskim planovima prema čl. 1.,st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (ZZK). Ako se razlikuju podaci u zemljišnoj knjizi od onih u katastru zemljišta, mjerodavni su za pravni promet i za knjižna prava podaci u zemljišnoj knjizi, dok ne budu promijenjeni sukladno zakonu (čl. 10.,st 3. i 4. ZZK). Zahtjev da se među obnovi ili ispravi je spor o nekoj površini zemljišta koje susjedi svojataju. Od trenutka kad je sud među označio, odluka o zahtjevu postupka uređenja međa tek je predmnjeva da postoji vlasništvo do novooznačene međe, a tko tvrdi suprotno to treba dokazati u parnici. Uspije li s tužbom - pravomoćna presuda oborit će predmnjevu o vlasništvu rješenjem u postupku uređenja međa. Zakonodavno tijelo propisuje (čl.103.,st2. i 3. ZV). da se međa može urediti prema: - katastarskom nacrtu, - sporazumu susjeda, - posljednjem mirnom posjedu i - pravnoj odluci suda. Uređenje međe prema katastarskom nacrtu Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Pod pojmom Katastarskog nacrta podrazumjevaju se "provedbeni planovi" za uređenje prostora odnosno "detaljni planovi uređenja" prema Zakonu o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98 i 35/99). U obrazloženju se navodi da će "sud prvenstveno među uskladiti s granicama čestice formirane provedbenim planom, jer sud nije ovlašten mijenjati provedbeni plan", što je prihvaćeno "i u dosadašnjoj sudskoj praksi". Uređenje međe prema posljednjem mirnom posjedu Ako nije postignut sporazum između stranaka sud će među urediti u svim slučajevima prema posljednjem mirnom posjedu. Sud dakle mora utvrditi tko od susjeda (stranaka) ima u vlasništvu spornu međašnu površinu odnosno do kuda u prostoru je vlasništvo pojedine stranke. Što se može utvrđivati svim raspoloživim dokaznim sredstvima (isprave, nacrti, svjedoci, vještaci, ...). Kada je posjed miran? Posjed je miran kad je stečen izvornim stjecanjem posjeda ili da mu je preneseno vlasništvo. Posjed stečen na neistinit način ili zlouporabom povjerenja isprva nije miran, jer posjednik čiji je posjed oduzet ima pravo na uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja, bilo putem samopomoći, bilo putem suda. Ali kada isteknu rokovi u kojima je osoba od koje je neistinito stečen posjed imala pravo, štiti oduzeti posjed i neistinit posjed postaje miran (čl.18.,st.2. i čl.21.,st.2. ZV) i može biti temelj za uređenje međe, premda je i dalje neistinit. Ne traži se dakle kvalificirani posjed (zakonit, istinit, pošten). Uređenje međe prema pravičnoj ocjeni suda Ako sud ne uspije utvrditi kome pripada posljednji miran posjed - uredit će među prema pravičnoj ocjeni suda (čl.103.st.3. ZV). Za takvo arbitarno odlučivanje ne postoje posebna pravila, što znači da će sud iz okolnosti slučaja izvesti zaključak treba li spornu međašnu površinu podijeliti na jednake dijelove (što će biti pravilo) ili postoje neki opravdani razlozi za drukčiju odluku (npr. zbog konfiguracije terena, postojanja jarka, vodotoka, uzvisine, i sl.). Ograda kao međa U postupku uređenja međa sud će imati na umu da su ograde između susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, živice i druge zapreke) kao i stvari koje služe kao međašni znakovi, zajedničke ograde u suvlasništvu susjeda s obje strane međe, osim ako se dokaže (naročito znakovima, natpisima, grbovima ili drugim dokazima) da su vlasništvo samo jednog susjeda. Suvlasništvo stvari koje služe kao zajedničke ograde ili međišni znakovi nije djeljivo, dokle god te stvari ne izgube namjenu (čl. 101. ZV). Postupak za uređenje međa O zahtjevu za uređenje međa odlučuje općinski sud na području gdje se nalaze predmetne nekretnine. Ako se nekretnine nalaze na području dvaju općinskih sudova, mjerodavan je svaki od tih sudova (čl. 56.,st. 2. ZPP). Protiv rješenja suda u postupku uređenja međa nije dopuštena revizija (čl. 99.,st 2. Zakona o sudovima), ali je dopušteno podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti (čl. 401. ZPP), a može se tražiti i ponavljanje postupka (čl. 381. ZPP). Odluka o uređenju međa izvršna je isprava koja se provodi - ostvaruje (izvršava) odmah pri samom donošenju stavljanjem međašnih znakova, što je ujedno i predaja posjeda.. Stoga kada takva odluka postane pravomoćna nikakvo daljnje izvršenje nije potrebno ni moguće. Odluka kada je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to i dokazati (čl. 103/5. ZV).