Pri vožnji u visokom stupnju prijenosa i na maloj brzini, naročito prilikom ubrzavanja, potrošnja enormno raste.
Cijene goriva padaju, pa ponovo rastu. Bilo kako bilo, izgleda da nas čeka još dosta neugodnih iznenađenja po pitanju cijene goriva, pa se podsjetimo na neke mogućnosti uštede. Iako se snaga motora danas mjeri u kilowatima, poslužit ćemo se prijašnjim jedinicama za snagu, a to su konjske snage, tj. konji. Da bi ti konji radili, treba ih hraniti. Što ih više radi i što više rade, treba im više hrane, tj. goriva. Ako motor ima napr. sedamdeset konja, oni nisu uvijek svi u pokretu, pa bi slikovito rečeno, situacija bila takva da ako se vozite na ravnoj cesti u četvrtoj brzini s dvije tisuće okretaja motora u minuti, a to je onda kad auto lijepo i bez opterećenja klizi po cesti, i nema visokih tonova u motoru, tridesetak konja radi, a ostali odmaraju. Oni koji odmaraju, ne traže hranu. Pri tome ste postigli neku brzinu, ali ako zadržavate istu brzinu vožnje, a prebacili ste u niži stupanj prijenosa, ostali konji se bude, i čim otvore oči počnu jesti kune iz vašeg džepa, tj. zahtijevaju dodatne količine goriva. Zaključak se nameće sam po sebi, iako to nikako ne znači da možete voziti u četvrtoj trideset na sat i tako puno uštedjeti.
Dapače, pri vožnji u visokom stupnju prijenosa i na maloj brzini, naročito prilikom ubrzavanja, potrošnja enormno raste. Začudit ćete se da, gledajući potrošnju u najnepovoljnijem momentu, u jedinici vremena manjoj od sekunde, dodatni instrumenti u nekim automobilima, pokažu trenutačnu potrošnju veću od trideset litara.
Nemojte se iznenaditi ako potrošite više goriva, nego piše u knjižici vašeg automobila. Svaka tvornica voli napisati manju potrošnju, a i mjerenja se vrše pod idealnijim uvjetima nego je normalna vožnja. No, težina i nervoza vaše desne noge određuju koliko ćete često posjećivati benzinsku pumpu. Najviše se goriva potroši u gradu i to za vrijeme mijenjanja stupnjeva prijenosa, što se ne može izbjeći, ali treba s mjesta kretati i ubrzavati s umjerenim pritiskom papučice gasa, i ne ju pritiskati više od dvije trećine.
Ne treba na semaforu stalno dodavati gas kao da ste bubnjar, a onda se zaletavati, nabijati se vozilu ispred vas na bunker, i tada oštro kočiti. To je nepotrebno rasipanje goriva i zagađivanje zraka.
Izračunato je da ako se na autocesti vozi samo dvadesetak kilometara ispod dozvoljene brzine, ušteda je litra na sto kilometara. Kad bi radili račun, ponekad bi ispalo da sami sebi, neprilagođenom vožnjom, krademo rezervar goriva. Sjećam se podataka koji su davali stručnjaci iz Fiata za pet tisuća prevoženih kilometara. Vozeći brzinom sto na sat potrošit će se 400 litara benzina, a sa sto dvadeset, 600 litara. Nemala ušteda. Ne stavljajte bitno šire gume na kotače i redovito kontrolirajte tlak u njima. Ne tjerajte gume da "plaču" i cvile prilikom startanja. Čim manje koristite prijevoz prtljage na krovu, i odmah skidajte paktreger, kad više ne treba. I za kraj, znajte da auto nije napravljen da vam zamjeni baš svaki korak. Na kratkim relacijama potrošnja je najveća zbog hladnog motora, uključenog čoka i nezagrijanog ulja. Otkrijte ponovo ljepotu hodanja da naše buduće generacije genski ne budu imale probleme s izumrlim nožnim mišićima!
