Da se bolovi iz lumbalnog dijela kralježnice mogu spustiti sve do koljena, pa i do stopala, to znamo, te je ta pojava i relativno česta. Zovemo je ishialgija, ili popularno «išijas». Radi se tu o pritisku na živac u samoj kralježnici, pa se onda i osjećaj boli spušta cijelim njegovim tijekom, dakle kroz jednu ili obije noge. No, kako to bolovi i promjene u koljenu mogu izazvati bolove u kralježnici, potpuno je druga priča. Prije nekoliko dana pomoć je potražio čovjek koji već dugo ima bolove u donjem dijelu leđa. Oni se javljaju s vremena na vrijeme, budu prisutni nekoliko tjedana, da bi potom prošli sami od sebe. Uz to, požalio se i na kronične bolove u oba koljena, te sa sobom donio niz RTG snimka i nalaza. Pri samom ulasku u ordinaciju bilo je jasno vidljivo da ne šepa, ali hoda vrlo specifično kako bi što manje opterećivao koljena. Pregledom je postalo jasno da su oba koljena otečena, iako same snimke nisu ukazivale na veće oštećenje. Isto je tako i snimka donjeg dijela kralježnice pokazivala tek početne promjene degenerativnog tipa. Sve u svemu, objektivni nalazi nisu objašnjavali većinu simptoma. Tek kasniji razgovor, te dodatni pregled samih koljena, kao i mišića donjih ekstremiteta donijeli su rješenje ove male zagonetke. Naime, oštećenja hrskavice u koljenu datiraju daleko u prošlost, a kako su se bolovi i otečenost u početku javljali samo nakon malonogometnih utakmica, nije im se pridavala neka važnost. Kasnije su se bolovi počeli javljati i u mirovanju, a na kraju je došao i otok. Pokušaj ublažavanja simptoma «vađenjem vode iz koljena» nije donio željeni rezultat. Zgodno je ovdje reći, da za razliku od mnogih drugih ljudi koji imaju oštećenja hrskavice, ovaj čovjek nije imao bolova pri hodanju, dapače, voli duge šetnje. Tijekom vremena, njegov se ritam hoda promijenio na način da štiti već oštećenu koljensku hrskavicu. No ta zaštita može biti efikasna tek kratko, da bi kasnije izazvala oštećenje drugih dijelova lokomotornog aparata. Treba znati da su noge, odnosno koljena, pri hodaju i trčanju prvi stup amortizacije stresa. Ako zbog nekog razloga one tu amortizaciju ne čine dovoljno dobro, sav se pritisak seli na donji dio leđa i na hrskavične diskuse između kralježaka. Zatim u dužem vremenskom periodu stradaju i oni, izazivajući nove bolove i nove probleme. I upravo se to dogodilo mojem pacijentu. Oštećena hrskavica promijenila je način hodanja. Novi pokreti pri hodu prenijeli su svo opterećenje na križa, koja su na kraju reagirala bolovima. U ovom i ovakvim slučajevima fizioterapija služi prvenstveno kako bi smirila bolove i otok. Ona ovdje ne može riješiti problem na duže vrijeme. Tek vježbe koje su okrenute jačanju mišića nogu, a posebice natkoljenica, mogu nešto stvarno učiniti na dulji rok. Osim vježbi jačanja važno je uključiti i vježbe istezanja koje će smanjiti pritisak u samom koljenom zglobu. Na kraju je dobro poraditi i na balansu, što će ubrzati reakciju zglobova i mišića na stres. Sve to zajedno zna potrajati i nekoliko mjeseci, ali se na kraju isplati, jer nakon dugog vremena koljena više ne bivaju otečena, a bovi u križima preostanu tek kao ne baš jako ugodna uspomena.