Neki će od vas iskoristiti ljeto ne samo kako bi se sunčali i odmarali, već i kako bi svojem tijelu priuštili malo fizičke rekreacije. Uostalom, tomu ljeto i služi, zar ne? More i manjak odjeće naprosto zovu na kretanje. Kako sam već u nekoliko navrata pisao o nedostacima plivanja, mnogo je pitanja pristiglo e-mailom o tome što raditi, ako ne plivati? Kako u ljetnim mjesecima i na samom moru omogućiti cijelom tijelu, a napose kralježnici da se kreće i oporavi od višemjesečnog nekretanja? Odgovor se nalazi u naslovu i vjerovali ili ne uistinu je veslanje zakon. Za razliku od plivanja u kojemu glava biva zabačena unatrag, dok se naši mišići nenavikli na pokrete u plivanju brzo umaraju, a kukovi i koljena nerijetko pate zbog nepravilnih kretnji, veslanje je sasvim drugačije. Kretnje se događaju na suhom, što će reći da ih je lakše kontrolirati i koordinirati. U svakom trenutku možete stati i odmoriti se ili naprosto usporiti, te tako izbjeći iskrivljenje pokreta poradi umora. Sve to prilikom plivanja, naravno nije moguće. Osim toga, kada vam je dosta veslanja, naprosto se okupate, vratite u svoj čamac i nastavite dalje. I nije važno imate li u rukama jedno ili dva vesla, da li veslate u specijalnom, samo za to napravljenom čamcu ili kajaku, ili pak sve to radite u plastičnoj i napuhanoj «kadi». Pokrete pri veslanju teško je iskriviti toliko da bi vam naštetili. Štoviše, poseban je bonus upravo činjenica da veslanje potiče na akciju upravo one mišiće koji pri uobičajenim sjedećim ili stojećim poslovima gotovo uopće ne upotrebljavamo. To su naravno mišići gornjeg i donjeg dijela leđa, zatim međulopatične regije, pa mišići ramena i ruku, a kod veslanja u pravim sportskim čamcima i mišići nogu. Potpuno je u pravu jedan profesor fizičke kulture kada kaže da je veslanje najkompletniji trening za cijelo tijelo. Naime unutar jednog zaveslaja aktivira se i preko 90% svih mišića. Takav angažman ima nekoliko izvrsnih posljedica. Prva je ta da se u malo vremena i sa jednom vježbom učini dobrobit za gotovo cijelo tijelo. Druga je svakako ta da se i kalorije troše brže u jedinici vremena. Treća dobra stvar je i ona najvažnija. Pri veslanju se snažno potiče razvoj kompleksnog sustava opružanja tijela. Naime, pri kretnji u kojoj želite podići predmet s poda, aktiviraju se svi mišići stražnje strane tijela, od listova, stražnje i prednje strane natkoljenice, kao i cijelih leđa i ramena. Uz to, mišići trbuha i prsa u isto vrijeme svojim zatezanjem moraju osigurati sigurnost kralježnice i ramena. Kada se dogodi neka ozljeda kralježnice, tada je u svrhu potpunog oporavka silno važno ne samo zaliječiti tu ozljedu, već i osnažiti sve, ali uistinu sve mišiće na tijelu, upravo iz spomenutog razloga koji zorno opisuje kako i kod vrlo jednostavnih kretnji sudjeluje cijelo tijelo. U tom smislu, veslanje polako, ali sigurno ulazi u programe rehabilitacije kod većine oboljenja lokomotornog suistava, naročito onih kroničnih. Osim ljeti, na moru ili kakvoj drugoj velikoj vodi, veslati se može i na «suhom». Postoji cijeli niz različitih strojeva za profesionalnu ili kućnu uporabu, a koji simuliraju kretnje kod veslanja. Te veslačice su ujedno i najbolja akvizicija za sve one koji uporno žele vježbati kod kuće. Neusporedivo su bolje, od recimo, stepera, trake za trčanje ili sobnog bicikla, upravo stoga jer aktiviraju gotovo cijeli mišićni sustav, uključujući tu i srce. Ako se odlučite za jednu takvu akviziciju, preporučam malu pomoć fizioterapeuta tek toliko da vam pokaže najbolji način veslanja. Cijelo učenje traje tek nekoliko minuta.