Manje poznati uzročnici raka kože su debljina, manjak fizičke aktivnosti, previše alkohola i loša prehrana.
Kako se približava ljeto, sunčeve zrake postaju sinonimi za rak kože. Jedna od žešćih laži, koju nam plasiraju. Da se razumijemo, roštiljanje u podne na 40 stupnjeva nije za preporučiti. Ali, bježati od sunca još je veća greška. Istina je, 3 od 4 svih slučajeva raka otpada na rak kože. Ali je isto tako istina da je izlaganje suncu odgovorno tek za desetak posto kožnih melanoma. Svaki deseti slučaj.
Studije pokazuju da ljudi koji stalno rade na otvorenom ne obolijevaju više od ostalih. Čak i kod onih koji obole, rak se obično pojavljuje na dijelovima tijela koji nisu najizloženiji. Manje poznati uzročnici raka kože su debljina, manjak fizičke aktivnosti, previše alkohola i loša prehrana (pogotovo „fast food“ i masne grickalice). Kod žena oboljelih od endometrioze rizik je uvećan za 100%. Dakle, optužbe na račun sunca i nemaju neke ozbiljne temelje. Vidjet ćemo da je istina možda i dijametralno suprotna.
Prema nedavno objavljenoj studiji, žene s deficitom vitamina D teže se bore s postojećim rakom dojke. Optimalna razina može smanjiti smrtnost i do 50%. Isto važi i kada govorimo o prevenciji. Prema ranijim saznanjima, vitamin D štiti i od drugih oblika raka, ali i od dijabetesa, artritisa, multiple skleroze, Chronove bolesti i psorijaze. Samo što zaštitnu ulogu nije moguće realizirati uz trenutno preporučeni dnevni unos od 15 mg.
Glavni istraživač Oliver Gillie (San Diego) kaže: „Naše tijelo treba barem 50 mg vitamina D dnevno, za vrijeme trudnoće i dojenja još i više.“ Odmah da kažem, čak ni kvalitetnom prehranom nije moguće unijeti više od 10% dnevnih potreba. Recimo da bi nedostajalo desetak žličica ribljeg ulja. Nemoguća misija. Ostaju nam jedino sunčeve zrake.
Sunce je jako ljeti, ali i suviše slabo u ostalom dijelu godine. (Prema američkom istraživanju, smrtnost od raka u SAD raste sve više prema sjevernijim državama, gdje je UVB zračenje najmanje.) Količina vitamina D u krvnom serumu britanske djece kreće se oko 80 nmol/l ljeti i ispod 40 nmol/l zimi (kod starijih je to upola manje), a optimalni nivo je barem 100 nmol/l. Boravak na otvorenom predstavlja ključ života i to ne bi smjeli nikada zaboraviti. Zatvaranje u kuću vodi u bolest. Hladniji dio godine je problematičniji i tu bi trebalo razmisliti o suplementaciji. Svjetska zdravstvena organizacija ne preporuča veći unos od 25 mg dnevno, zbog navodne opasnosti od hiperkalcemije (prevelikog gomilanja kalcija u krvi). U stvarnosti, možda su samo ugrožene osobe s bolestima jetre ili bubrega. Kod svih ostalih rizik raste tek ako preporučeni dnevni unos premašite za 50 puta (1.250 mg) i u tome ustrajete barem nekoliko mjeseci. Teško mi je povjerovati da netko tako nešto doista i čini.
