Veze između fizičke kondicije, aerobičnih i neaerobičnih vježbi istražuju se mnogo godina. Iako postoje dokazi da redovita fizička aktivnost poboljšava i kognitivne sposobnosti, barem djelomično, mehanizmi kojima se ta veza ostvaruje nisu do kraja jasni.
Jedna takva studija nedavno je sprovedena na University of British Columbia, Vancouver, Canada, te je objavljena u časopisu «Journal of the American Geriatrics Society.» Rezultati nove studije se slažu s prethodnim dokazima da određeni tipovi ne-aerobnih vježbi, kao što su vježbe snage, pozitivno utječu na kognitivno funkcioniranje u starijih odraslih osoba. U ovoj studiji, istraživači su pronašli poboljšanje u višim funkcijama razmišljanja među starijim muškarcima i ženama koji su imali u povijesti podatak o padu i koji su sudjelovali u programu vježbi za sprečavanje padova. Stariji muškarci i žene koji su provodili vježbe snage i ravnoteže su pokazali 13% poboljšanja u izvođenju funkcionalnih zadataka nakon 6 mjeseci. Grupa starijih osoba, na primjer, je bila u mogućnosti bolje imenovati boju tinte s riječju «plavo» koja je bila isprintana u crvenoj tinti. Suprotno tome, oni koji nisu sudjelovali su pokazali pogoršanje od 10%.
Osim poboljšanja kognitivnih sposobnosti, ova je studija, kao i mnoge prije nje pokazala da redovito vježbanje kod ljudi u zrelim godinama značajno smanjuje rizik od pada, a s time i rizik od lomova kostiju, te drugih ozljeda. Naše je iskustvo u radu sa ovom populacijom slično. Na žalost programa za njih vrlo je malo, a i fitness centri često ne zapošljavaju kadrove koji bi mogli pomoći i ljudima starije životne dobi da redovito, pravilno i usmjereno vježbaju, a sve u cilju poboljšanja kondicije, potom povećanja ukupne mišićne mase i snage, te kao rezultat svega toga smanjenje rizika od ozljeđivanja, a kako iz ove studije vidimo i poboljšaju svoje kognitivne sposobnosti. Razmišljanje kako su fitness centri mjesta za mlađu populaciju, još uvijek je prevladavajuće u našoj zemlji. Naprotiv u Europi, a posebno u Sjevernoj Americi, ljude zrele dobi se na sve načine potiče da postanu ili ostanu fizički aktivni. Jedna je druga studija pokazala kako redovito fizički aktivni ljudi u zrelim godinama bitno rjeđe traže pomoć liječnika. Sve to potaknulo je osiguravajuća društva, ali i ministarstva zdravstva u nekim zemljama da pokrenu široke i trajne kampanje u svrhu promocije fizičke aktivnosti među tom populacijom. Nadam se da ćemo nešto slično, u dogledno vrijeme dočekati i vidjeti i u
našem okruženju.
U međuvremenu, već nekoliko vježbi snage i istezanja, koje ćete redovito raditi u kućnom okruženju, mogu vam pomoći da se osjećate bolje ali i živite zdravije i s manje rizika. Ukoliko uključite i vježbe propriocepcije, odnosno balansa, tada ste zaokružili upravo onaj program koji je upotrebljen u studiji sa početka ove priče.
