Kažu da je pomfrit iz McDonaldsa najbolji na svijetu. Ali ne zbog kvalitete krumpira ili zbog nekog specijalnog ulja. NEGO ZBOG DODATKA ČAROBNE SVINJSKE MASTI. Znate, aroma svinjske masti mnogima odgovara, pa je dodaju i tamo, gdje je inače ne bi očekivali. Recimo, ima je i u jednoj popularnoj vrsti margarina, bez obzira što bi se mnogi zakleli da margarin ne miriše na svinjetinu. No, margarin je, i bez svinjske masti, vrlo nezdrava hrana. Proizvodi se hidrogenizacijom ulja na visokim temperaturama. Novonastale transmasne kiseline (TFA) imaju poguban efekt na iskoristivost esencijalnih masnih kiselina, a PODIŽU I RAZINU KOLESTEROLA U KRVI. (Čips i slični masni proizvodi sadrže visoke koncentracije TFA.) Ovaj rast će se desiti bez obzira da li svinjske masti ima u margarinu ili ne. Skoro 10% svih smrti od srčanih bolesti ima direktan uzrok u konzumiranju TFA, naročito iznad neke tolerantne doze. Ukratko, margarin je štetna "plastična" hrana, prvenstveno zamišljena kao alternativa za masnoće životinjskog porijekla. Nažalost, ŠTETNI UTJECAJ NIJE NIŠTA MANJI. Iako su masti prilično ozloglašene (višak kilograma unutar populacije je glavni razlog), u njima nema ništa loše (važne su kao izvor energije, ali i za neke druge funkcije). SVE DOK UVAŽAVAMO NEKOLIKO VAŽNIH ČINJENICA. Količina i forma su ključne riječi. Dakle, neke vrste masti mogu se sintetizirati unutar tijela, i to od unijetih ugljikohidrata. Esencijalne masnoće moraju se unositi hranom. To je većini vrlo ugodna obaveza. Toliko ugodna, DA POJEDU NEKOLIKO PUTA VIŠE MASTI NEGO BI TREBALI. I to većinom u obliku koncentriranih masti, KAKVE INAČE NE POSTOJE U PRIRODI. Tu prvenstveno mislim na ulja, maslac i margarin. Mislite li da natapanje salate uljem doprinosi vašem zdravlju? Držite li da je iskoristivost vitamina tako veća? Sumnjam. Svaka vrsta hrane, prisutna u prirodi, sadrži nešto masnoće. Više ili manje. Ako već osjećate potrebu za dodatnim mastima, rađe pojedite nekoliko oraha, nego NEPRIRODNI MASNI KONCENTRAT, u formi ulja ili nečeg sličnog. Ustvari, biljna ulja nisu puno bolja od životinjskih masti. Dobro, to su većinom nezasićene masti (životinjske masti su, pretežno, zasićene i djeluju na povećanje razine kolesterola u krvi) i ne sadrže kolesterol. No, nemojte misliti da nema i loših vijesti. Naime, SVA BILJNA ULJA SADRŽE I ZASIĆENE MASTI. Odnosno, sva biljna ulja djeluju nepovoljno na nivo kolesterola. Možemo govoriti o većoj ili manjoj štetnosti, ali o koristi sigurno ne. Zasićene masti su čak gore za krvne žile od kolesterola iz hrane. A ima još nešto. Omega-6 masne kiseline (što ne treba miješati s omega-3 masnim kiselinama iz žitarica i ribljeg ulja) iz biljnih ulja djeluju na narušavanje imunološkog sustava, što lakše dovodi do širokog spektra infekcija. IZGLEDA DA POLINEZASIĆENE MASNOĆE DJELUJU I NA BRŽI RAST RAKA. Manja ugroženost od infarkta, ali veća od karcinoma, i nije neka prednost. Sada neću posebno obrazlagati uobičajni proces rafiniranja ulja. Izlaganje visokim temperaturama tijekom proizvodnje i dodavanje štetnih kemikalija sigurno produžavaju rok upotrebe. ALI I SKRAĆUJU ŽIVOT. Vegetarijanci obično griješe kada meso i mlijeko u cijelosti zamjenjuju proizvodima od soje. Iako sir od soje ne djeluje masno, udio masnoće u njemu prelazi 50%. Uz visoki sadržaj bjelančevina, TO I NIJE NAJPOVOLJNIJA KOMBINACIJA. Dakle, umjerenost kod INAČE ZDRAVIH ljudi je pravi savjet. A sada, pripremite se na malo drugačija shvaćanja iz sfere nutricionizma. Pripremite se na putovanje u srž zone, koja je postala hit i na našim područjima. Revolucija u prehrani ili korak unatrag? Epohalno otkriće ili još jedna u nizu zabluda? O zoni s argumentima. Do čitanja! Slijedeći put: Zona ili bijeg od stoke