Još jedna godina je iza nas, pa bismo mogli reći kako je ovo pravo vrijeme da se ukratko osvrnemo na nju, odnosno na trgovanje tijekom nje i ukažemo na neke značajke koje su je obilježile. Najveći promet ostvaren je dionicama Plive i to u iznosu od oko 378 milijuna kuna i uz porast cijene od skoro 24% od početka godine.Moram priznati da sam ovom činjenicom ostao ugodno iznenađen. Vjerojatno se neki pitaju što je tu čudno, ipak je to najkvalitetnija dionica s kotacijom u Londonu i prvom kotacijom Zagrebačke burze... Nisam iznenađen što je među dionicama najveći promet ostvaren Plivom, nego što je najveći promet na domaćem tržištu kapitala uopće ostvaren dionicom(s naglaskom na vrstu vrijednosnog papira). Naime, prethodna je godina pomalo postajala sve više u znaku obveznica, sve je češće bilo za vidjeti na dnevnim i tjednim burzovnim izvješćima kako se glavnina prometa odvija njima umjesto dionicama i zaista sam ostao ugodno iznenađen kad sam prvog radnog dana ove godine sjeo za stol, upalio računalo i iz baze podataka izlistao ukupni godnišnji promet zagrebačke i varaždinske burze. Činjenica da je najviše trgovani vrijednosni papir ipak dionica, bilo je neočekivano ugodno iznenađenje. Možda zvučim kao protivnik obveznica, ali nije tako. Upravo suprotno, smatram ih izvrsnom alternativom klasičnoj štednji u banci, čak i boljom opcijom iz nekoliko razloga. Kao prvo, devizna klauzula na ulog u banci znači kamatu od cca 2-3% godišnje. Obveznice daju dvostruko više. Osigurana štednja u banci iznosi 100.000 kuna. Na obveznice jamstvo daje isto država, ali na cijeli iznos. Dovoljno su likvidne da ih uvijek možete unovčiti i za nekoliko dana doći do gotovine, a provizije su na iznose kojima se obično kupuju obveznice(sto tisuća kuna i više) niže nego su na kupnju dionica. Ipak, one ne fluktuiraju previše u cijeni(zato su za neke ulagače i zanimljive kao oblik štednje jer nemaju velikog rizika), pa obično kažemo da su "za penziće" tj za ljude koji nisu skloni riziku. Meni osobno, taj se dio baš ne sviđa, rekao bih da im fali malo adrenalina... Na drugom mjestu po ostvarenom prometu su trogodišnje obveznice DAB-a, državne agencije za osiguranje štednih uloga, sa ostvarenim prometom od oko 290 milijuna kuna, a zatim slijede sa 265 milijuna kuna obveznice HZZO-a, pa trogodišnje obveznice Ministarstva financija sa 248 milijuna kuna, zatim 7-godišnje obveznice Ministarstva financija sa 214 milijuna kuna, a tek na 6. mjestu su opet dionice, ovaj puta Podravke sa prometom od 204 milijuna kuna. Napomenimo kako smo prethodne godine izgubili nekoliko dionica koje su spadale među likvidne vrijednosnice na našem tržištu kapitala, prvenstveno iz bankarskog sektora. Dionicama Zagrebačke banke nakon što je Unicredito preuzeo ZABU gotovo se više i ne trguje, a slično se dogodilo i kad je Erste banka preuzela Riječku banku. Nadajmo se da će novi zakon o vrijednosnim papirima i njegova intencija da prinudi tvrtke da izađu na burzu kao javna dionička društva dati rezultata i ponuditi investitorima bar još nekoliko kvalitetnih dionica u koje će moći ulagati, obzirom da im se broj stalno smanjuje ali i ovoj temi bismo mogli posvetiti jedan zaseban članak.