Analize provedene tijekom javne rasprave, ali i nakon usvajanja zakona od strane Sabora, ukazuju na činjenicu da će pojeftiniti, i to ne značajno, samo manji broj najštedljivijih malih dizelskih i benzinskih automobila koje hrvatski građani kupuju tek u manjoj mjeri
Nakon što je izazvao dosta veliku medijsku pažnju i žustru javnu raspravu, od 14. veljače ove godine na snagu je stupio novi Zakon o posebnom porezu na motorna vozila koji regulira način utvrđivanja i plaćanja posebnog poreza na motorna vozila u Republici Hrvatskoj.
U skladu s odredbama zakona, predmet oporezivanja su osobni automobili i ostala motorna vozila konstruirana prvenstveno za prijevoz osoba, uključujući motorna vozila tipa karavan, kombi i trkaće automobile (prema zakonom definiranim tarifnim oznakama), osim sanitetskih vozila, dostavnih „van“ vozila i vozila posebno prilagođenih za prijevoz osoba s invaliditetom. Nadalje, predmet oporezivanja su i motocikli (uključujući i mopede), bicikli i slična vozila s pomoćnim motorom, sa ili bez bočne prikolice, „pick-up“ vozila s dvostrukom kabinom, „ATV“ vozila i druga motorna vozila prenamijenjena u prethodno navedena motorna vozila.
Kako je prilikom predstavljanja prijedloga zakona Vlada RH navela na svojim službenim web stranicama, cilj uvođenja Zakona o posebnom porezu na motorna vozila nije samo i isključivo fiskalni, već je riječ i o ekološki dimenzioniranom okviru, budući da odredbe zakona potiču kupnju ekološki prihvatljivih vozila s niskim emisijama CO2. Tako je zakonom propisano da električna vozila nisu predmet oporezivanja posebnim porezom. Također, poseban porez ne plaća se na motorna vozila s dizelskim motorima koja prosječno emitiraju do najviše 85 g/km CO2 i motorna vozila s benzinskim motorima, odnosno vozila koja kao gorivo koriste ukapljeni naftni plin ili prirodni plin i čija prosječna emisija CO2 iznosi do najviše 90 g/km.
Iako je, prema najavama, Vlada novim odredbama željela poslati poruku da se isplati voziti ekološki prihvatljiva motorna vozila s malim emisijama i malom potrošnjom, odnosno poticati kupnju takvih vozila, analize provedene tijekom javne rasprave, ali i nakon usvajanja zakona od strane Sabora, ukazuju na činjenicu da će, s obzirom na vozila dostupna na hrvatskom tržištu te vrlo niske granice emisije CO2 za vozila koja su u potpunosti oslobođena plaćanja poreza, pojeftiniti, i to ne značajno, samo manji broj najštedljivijih malih dizelskih i benzinskih automobila koje hrvatski građani kupuju tek u manjoj mjeri.
Isto tako, zakon nije predvidio nikakve dodatne poticaje za kupnju vozila na hibridni ili električni pogon te je zbog svega navedenog teško očekivati da će Hrvatska u dogledno vrijeme značajnije smanjiti prosječnu emisiju CO2 kod novoregistriranih vozila, koja je u 2011. godini iznosila visokih 139,7 g/km.
