Od 01.01. ove godine, na snagu stupa ljetos doneseni Zakon o tržištu kapitala, krovni legislativni akt koji bi trebao na jednom mjestu definirati većinu odredbi koje smatramo temeljima djelovanja tržišta kapitala. Zamišljen je na način da bitne subjekte tržišta poput brokera, investicijskih savjetnika odnosno portfolio menadžera, brokerskih društava, burzi odnosno organiziranih mjesta trgovanja i sl. postavi na svoja mjesta i definira okvire njihovog djelovanja.
Stupanjem na snagu novog zakona, uvode se i brojne novine na domaće tržište kapitala, a sve u svrhu jačanja transparentnosti i pravne sigurnosti ulagača koji na tom tržištu investiraju svoj novac. Osobito je naglasak stavljen na zaštitu malih ulagača u odnosu na financijske institucije tzv. institucionalne ulagatelje.
Temeljna smjernica za pisanje ovog zakona, uz hrvatsku praksu naravno, bio je MIFID, odnosno Direktiva o tržištima financijskih instrumenata EU koja se putem implementacije u nacionalne zakone primjenjuje u tridesetak europskih zemalja. MIFID obuhvaća nekoliko ključnih tema odnosno područja koja se odnose na tržište kapitala… Prvo od njih odnosi se prvenstveno na definiranje mjesta trgovanja odnosno samog tržišta kapitala, te moguće načine organiziranja trgovine financijskim instrumentima… Drugo područje je rad investicijskih društava koja na tom tržištu djeluju, njihovo licenciranje, organizacija i usluge koje pružaju klijentima. Treće se odnosi na zaštitu investitora, a četvrto na nadzor odnosno regulaciju tržišta kapitala putem nadzornih agencija poput naše HANFE.
Jedno od značajnih težišta zakona jest i definiranje i upravljanje rizicima, te potrebna adekvatnost kapitala kako bi društvo bilo u mogućnosti nositi se sa svim rizicima kojima je u svojem poslovanju izloženo… Osnovni rizici koji se zakonom definiraju su tržišni, operativni i kreditni rizik.
Kategoriju tržišnih rizika čini skup rizika poput valutnog rizika, rizika namire koja slijedi nakon transakcije, rizik druge ugovorne strane u transakciji i sl.
Kreditni rizik je rizik da se dogodi gubitak investicijskog društva radi neispunjenja neke novčane obveze druge osobe prema društvu, a operativni rizik je rizik mogućeg gubitka koji bi nastao radi neprimjerenih organizacijskih, kadrovskih ili tehničkih uvjeta rada investicijskog društva. U svakom slučaju, Zakon definira iznose minimalno potrebnog kapitala radi pokrivanja navedenih rizika, a koji se izražava pokazateljima adekvatnosti kapitala koje društva stalno moraju imati usklađena sa zakonskim odredbama.
Primjena zakona kreće od Nove godine s time da je sudionicima ostavljen rok od 6 mjeseci za prilagodbu i usklađenje za zakonskim odredbama.
photo by Steve Woods
