21.07.2005.
Zarazne bolesti koje se prenose hranom (II dio)
U prošlom broju Burze pobrojali smo najčešće infekcije koje nastaju trovanjem hranom - i za koje je najčešće vezan ljetni period, promjena mjesta boravišta,konzumiranje hrane na mjestima masovne proizvodnje i sl.
Jedna od češćih infekcija je i Šigeloza, također nazvana bacilarnom dizenterijom, uzrokuje krvavi proljev, temperaturu, mučninu, povraćanje i grčeve. Epidemije šigeloze često se javljaju u tropskim ili umjerenim klimatskim područjima, naročito u uvjetima velikih gužvi i slabe sanitacije kao što je to u izbjegličkim logorima, gdje je osobna higijena slaba. S. sonnei je najčešća vrsta šigele u razvijenim zemljama. Tamo gdje postoji epidemija jedini značajni nosioci su ljudi. Šigele se općenito prenose fekalno-oralnim putem.. Radnici koji rade u kuhinjama, a zaraženi su šigelom mogu uzrokovati epidemije u restoranima.
Tko obolijeva? Obolijevaju svi ljudi koji su jeli zagađenu hranu (jaja, perad, govedinu, salate od jaja ili tune, mlijeko, jela s mesom, kolače;ljudi koji imaju kućne ljubimce. Simptomi šigeloze: Proljev (vodenast, a često i krvav u slučaju E. coli, shigelle); Vrućica (38-39 C); Mučnina; povraćanje;bolovi i grčevi u trbuhu; Slabost (može i ne mora biti prisutna); Glavobolja (može i ne mora biti prisutna); Simptomi obično jenjavaju nakon 2-5 dana bez posljedica.
Koje pretrage može učiniti moj liječnik?
Dijagnoza se postavlja izolacijom uzročnika iz stolice ili zagađene hrane.
Liječenje: Infekcija s E.Coli - najčešće se provodi nadomjesna terapija. (Nekoliko izvještaja govori o tome da nema koristi od antimikrobne kemoterapije.). Ne preporučuju se antidijaroici (sredstva protiv proljeva) kao loperamid ili narkotici jer usporavaju izlučivanje bakterija. Preporučuje se intravenozna rehidracija izotoničnom fiziološkom otopinom.
Salmoneloza Liječenje nekompliciranog gastroenteritisa prvenstveno je nadomjesno. U stvari, antibiotska terapija može produžiti bolest i uzrokovati kronično stanje. Mjere samoliječenja kako bi se izbjegao gubitak tekućine uključuju uzimanje otopina elektrolita na usta (oralna rehidracijska sol) radi nadomještanja tekućine izgubljene proljevom. Ljudi koji ne mogu primati tekućinu na usta zbog mučnine (posebno mala djeca) trebaju medicinsku skrb i nadoknadu tekućine intravenskim putem. Salmonela vrućica se u odraslih liječi antibioticima kao što su fluorokinoloni (npr. ciprofloksacinom). Kod djece se primjenjuje kombinacija trimetropria sa sulfometoksazolom (12-14 dana). Infekcije šigelom: Kod ove infekcije daju se antibiotici jer oni skraćuju trajanje bolesti i smanjuju stopu recidiva. Prirodni tok bolesti je 2-3 dana. Cilj liječenja je nadomjestak tekućine i elektrolita (soli i minerala) koja je izgubljena proljevom. Općenito se ne daju lijekovi protiv proljeva, kao npr. loperamid jer oni mogu produžiti infekciju. Mjere samoliječenja kako bi se izbjegla dehidracija uključuju uzimanje otopine elektrolita na usta radi nadomještanja tekućine izgubljene proljevom. Kod većine infekcija, simptomi se popravljaju s nadomještanjem tekućine i elektrolita unutar tjedan dana. Ukoliko se proljev ponovo pojavi i traje više od tjedan dana ili u stolici ima krvi treba otići liječniku. Dojenčad i mala djeca dehidriraju brže nego odrasli pa treba konzultirati liječnika.
Prevencija
Prije pripremanja hrane pažljivo operite ruke. Dobro kuhajte govedinu i prerađevine od goveđeg mesa, posebno hamburger. Dobro kuhajte perad i jaja.Temeljito perite voće i povrće, posebno ono koje nećete kuhati. Nemojte piti nepasterizirano mlijeko, sokove i higijenski sumnjivu površinsku vodu. Izbjegavajte kontakt sa zaraženim domaćim i divljim životinjama, uključujući perad, svinje, goveda i kućne ljubimce kao što su kornjače, pse i mačke.
Perite ruke, suđe i kuhinjske površine vrućom vodom i sapunom nakon dodira sa sirovim mesom ili peradi.