Vlasnici tek cijepljenih štenaca narednih nekoliko tjedana trebali bi izbjegavati sva okupljališta pasa zbog većeg broja pasa oboljelih od zaraznog kašlja na riječkom području
Posljednjih nekoliko tjedana vlasnici pasa na našem području uglavnom razgovaraju o kašlju! Naime, upravo sada na širem riječkom području imamo veći broj bolesnih pasa, pa su upiti o zaraznom kašlju mnogobrojni i svakodnevni.
Zarazni pasji kašalj prilično je neugodna te dugotrajna zarazna bolest pasa, s kojom se u našem gradu redovito susrećemo, osobito u jesen kad dolazi hladnije vrijeme. Ove godine kašalj se iznimno pojavio ranije, već tijekom srpnja, što nije uobičajeno. Zapravo, ne radi se o jednoj bolesti, već o kliničkom sindromu koji ima više uzročnika. Uzročnik kašlja može biti virus, bakterija, mikoplazma ili gljivica. Najčešći uzročnici su pasji adenovirusi i virus parainfluence pasa te bakterija Bordetella, ali, isto tako, određenu ulogu u razvoju bolesti mogu igrati corona virusi i mikoplazme. U pravilu je primarni uzročnik upale dušnika virus, a potom može doći do sekundarne bakterijske infekcije.
Upala dušnika očituje se jakim, hrapavim kašljem, a vlasnici se često požale da je psu zapela kost u grlu. Kašalj se javlja u napadima više puta na dan, pas kašlje širom otvorenih usta te ispušta upravo takav zvuk kao da mu je u grlu kost koju želi izbaciti. Ponekad prilikom kašlja pas izbaci i nešto sline, a može se dogoditi da izbaci i neprobavljenu hranu. Stoga se kašalj lako može zamijeniti za povraćanje. Napadi su jači kad je pas uzbuđen, dakle, kad se sprema u šetnju, dok se veseli vlasniku te neposredno prije jela. U jednostavnim slučajevima apetit je očuvan, a oboljeli pas nema povišenu temperaturu.
Gotovo uvijek od vlasnika saznamo da je pas bio u dodiru s većom skupinom pasa tj. da je bio na školovanju, izložbi ili je, pak, tek stigao iz neke uzgajivačnice. Nerijetko obole svi psi koji se igraju u istom parku ili svi psi u hotelima za pse.
Simptomi se javljaju 3 do 5 dana nakon dodira s virusom. Zarazni kašalj najčešće prođe bez komplikacija ukoliko se na vrijeme počne liječiti. Terapija se sastoji u davanju lijekova koji ublažavaju kašalj te, po potrebi, antibiotika ukoliko prijeti sekundarna infekcija. Je li potrebna antibiotska terapija, najbolje će procijeniti veterinar pri pregledu psa. Vrlo važan čimbenik u terapiji je strogo mirovanje koje mora trajati 3 tjedna. U tom razdoblju psa ne smijemo izlagati nikakvim fizičkim naporima zahtjevnijima od lagane šetnje.
Od komplikacija, najčešći su kronični bronhitis i upala pluća. U jednostavnijem obliku patološki proces lociran je samo u dušniku, a ponekad se javlja i iscjedak iz nosa.
Zarazni kašalj može biti i kobna bolest ukoliko oboli vrlo mlad, vrlo star ili pas koji je već bolestan. Svakako je opasan kod onih pasa koji, zbog bilo kojeg razloga, imaju slabiji imunitet.
U vrijeme bolesti treba izbjegavati ovratnike-davilice te bilo kakvu manipulaciju koja može podražiti dušnik.
Kako ovo oboljenje ima više uzročnika, cjepivo ne štiti psa u potpunosti. I virus pasje parainfluence i pasji adenovirus (CAV-2) uzrokuju infekcije dišnog sustava. Virus parainfluence spada u skupinu paramyxoviridae i RNA je virus. Oba virusa su vrlo infektivna i šire se aerosolom. Oba uzrokuju lokalizirane infekcije u dišnom sustavu i ne šire se na druge organske sustave. Repliciraju se u dišnom sustavu i šire se sekretima - slinom, iscjetkom iz nosa, iskašljanim sadržajem.
Svakako savjetujem vlasnike tek cijepljenih štenaca da narednih nekoliko tjedana izbjegavaju sva okupljališta pasa!
