Jedna vrlo interesantna studija je pokazala da smrtnost od nekih tipova raka raste obzirom na udaljenost od ekvatora. Tako se na sunčanim Havajima i Floridi manje se umire od raka dojke nego na američkom sjeveru.
Cijela halabuka oko kožnog melanoma (ili karcinoma) već pomalo ide na živce. Mnogi još uvijek ne shvaćaju kako je sunce (prvenstveno) izvor života, a ne izvor bolesti i smrti. Sunce je blagodat, uz poštivanje nekih pravila kod izlaganja.
Prirodno tamna koža ima puno melanina, pa osobe s takvom kožom stvarno teško izgore. (Nezgodno je kad se netko s afričkog sunca trajno preseli u magloviti London. Tada će mu trebati više sunca nego ostalima kako bi akumulirao optimalne vrijednosti vitamina D.) Na drugoj strani su naglašeno bijeli (pogotovo prirodno crvenokosi), koji jako sunce teško podnose.
Prema tipu kože treba odrediti vlastitu tolerantnu dozu. Uvijek je bolje više kraćih sunčanja od cjelodnevnog. Jutarnje sunce je posebno korisno. Čovjeku je za zdravlje APSOLUTNO POTREBAN CIJELI SPEKTAR, a ne kemikalijama (mlijekom i uljima) ograničen spektar.
Blokiranje UVB-zraka znači i slabiju sintezu vitamina D, onda i slabiju apsorpciju kalcija, pa osteoporozu i lomove kostiju na kraju priče. Solarij predstavlja slično ograničenje, to je većinom samo UVA zračenje. Dakle, samo estetski aspekt. Zdravstvena korist tu je skoro pa nikakva. Japanci su potvrdili da nanošenje ekstra djevičanskog maslinovog ulja na kožu nakon sunčanja štiti od raka kože. Neki lijekovi, recimo barbiturati, čine vas osjetljivijima po pitanju opekotina.
Kako medicina voli plašiti suncem, priča ne završava s melanomom. Da li su oči posebno ugrožene? Ključna studija, kao glavni temelj štetnosti sunčeve svjetlosti za oči, datira od prije tridesetak godina. Vezanim majmunima prisilno su rastvorili kapke, proširili zjenice i izložili ih djelovanju ksenon lampe od 2500 W kroz 16 minuta. Naravno da su nastala oštećenja u oku, ali ovako ekstremne situacije se ne događaju u realnom životu.
Ljudsko oko se refleksno zatvara u ekstremnim situacijama, baš zato da bi se spriječila oštećenja. Stoga konstantno blokiranje svjetla naočalama nije baš pametno rješenje (osim u slučajevima velikog blještavila zbog vode, snijega ili pustinjskog pijeska). Tako ugrožavamo imunitet, sprečavamo normalnu diobu stanica, a rizik zbog nastanka vrlo opasne makularne degeneracije naglo raste. Mrena je obično povezana uz lošu prehranu, pušenje, zagađenje i kronični manjak nekih neophodnih vitamina. Puno manje uz sunčevu svjetlost.
Jedna vrlo interesantna studija je pokazala da smrtnost od nekih tipova raka raste obzirom na udaljenost od ekvatora. Tako se na sunčanim Havajima i Floridi manje se umire od raka dojke nego na američkom sjeveru. Sunce je poput neke neophodne namirnice. Manjak ćete vrlo brzo osjetiti.
