• U zlato se može ulagati na dva načina. Izravno, kupnjom zlata u obliku poluga ili kovanica, te neizravno, kupnjom udjela u investicijskim fondovima koji ulažu u zlato

Malo je danas zadovoljnih ulagača koji se mogu pohvaliti dobrom zaradom. Fondovska industrija doživjela je najveći pad u svom dosadašnjem djelovanju.
Aktualna recesija, pad zaposlenosti i korupcija samo su neki od glavnih čimbenika koji su uvelike utjecali na stanje tržišta kapitala. Gotovo da nema dionice na burzi koja nije imala smanjen intenzitet trgovanja te stvorila razočarenje među ulagačima.

Sve više analitičara danas se okreće prema alternativnim oblicima ulaganja poput zlata i ostalih plemenitih metala. Iskusniji investitori znaju da su plemeniti metali otporni na inflaciju te da imaju status zamjenskog novca.

Stoga u današnje vrijeme mnogi investicijski savjetnici preporučuju ulaganje, ali isto tako samo jednog manjeg dijela portfelja u zlato jer i tu postoje rizici ulaganja.

Naime, jedina sigurna zarada kod takvog ulaganja povezana je s vremenskim rokom ulaganja te se nikako ne preporučuje ulaganje na kraći vremenski rok. Ulaganje manjeg dijela raspoloživog novca u zlato više služi za stabilizaciju investicijskog portfelja u slučaju većih financijskih potresa.

Zanimljiva je i činjenica da je dolaskom globalne recesije te strahom od inflacije  potražnja investitora za zlatom porasla čak 64%.

Za one koji još ne znaju, u  zlato se može ulagati na dva načina. Izravno, kupnjom zlata u obliku poluga ili kovanica, te neizravno, kupnjom udjela u investicijskim fondovima koji ulažu u zlato.

Hrvatski zakoni još uvijek ne prepoznaju zlato kao investiciju nego ga isključivo tretiraju kao luksuznu robu na koju se plaća carina od pet posto, trošarina 30 posto i PDV, što je ukupno skoro 60 posto dodatnih davanja. Time je investicijsko zlato izjednačeno s nakitom, što je suprotno praksi Europske unije, a to je i razlog zašto se u
Hrvatskoj nitko i ne bavi prodajom investicijskog zlata u obliku poluga ili kovanica.

No za pretpostaviti je isto tako da uporne ulagače hrvatski zakoni neće pokolebati prilikom takvog načina ulaganja jer alternative se otvaraju u Sloveniji, Austriji...

Treba napomenuti i kako to nije jedina prepreka trgovanju zlatom jer veliki utjecaj ima i vrijednost dolara te stopa inflacije. Kako je dolar neslužbeno svjetska valuta, a zlato je kao čuvar vrijednosti svojevrsna rezervna valuta, cijena zlata kreće se obrnuto proporcionalno vrijednosti dolara (kada dolar raste, vrijednost zlata pada i obrnuto).

U svakom slučaju, zlato je još jedna od mogućih opcija o kojima vrijedi razmišljati, a domaći ulagači znat će sami procijeniti kako i kamo ulagati te da li je zlato zaista optimalni instrument koji će im donijeti zaradu.