Prošloga je tjedna u Zadru održana desetogodišnja konferencija Zagrebačke burze. Između ostalog govorilo se o najnovijim događanjima i trendovima na europskoj financijskoj sceni, mogućnostima "cross-border" trgovine ili prekograničnog investiranja, zatim o perspektivama hrvatskog tržišta kapitala i regionalnim perspektivama. Konferencija je završila okruglim stolom o mogućnostima rasta i razvoja hrvatskog financijskog sustava. Prema mišljenju nekih sudionika, konferencija je na najbolji način oslikavala odnos Vlade prema tržištu kapitala, pošto se, iako najavljen, nije pojavio ministar financija Mato Crkvenac. Naime, u ovom trenutku najviše što zanima sudionike domaćeg tržišta kapitala jesu upravo smjernice razvoja tržišta kapitala i smjernice daljnje privatizacije, a to se očekivalo od ministra financija da izloži na konferenciji. Od ministra se očekivalo da izloži i očitovanje o projektu unapređenja hrvatskog financijskog sustava koji je Vladi uputila skupina stručnjaka Zagrebačke burze još prije par mjeseci. U tom je projektu stavljen naglasak na tržište vrijednosnih papira, zakonsku regulativu, institucije i instrumente te prateće tehnike i tehnologije. Projekt bi se provodio kroz četiri faze. Prva faza bi se bavila zakonodavnim i regulatornim funkcioniranjem financijskog sustava. U drugoj fazi ili drugi tim bi se bavio financijskim instrumentima i metodama kojima bi se povećala likvidnost domaćeg tržišta. Treći tim stručnjaka koncentriran bi bio na platni promet, prijeboj i namiru i trgovinski sustav, dok bi se četvrti tim bavio promocijom ulaganja u Hrvatsku. Ono što je još zanimljivo za domaće tržište jest i jedna od predloženih izmjena u sklopu poreznih zakona, a tiče se pitanja oporezivanja dividendi. Naime, u prijedlogu nacrta novoga Zakona o porezu na dohodak dividenda se našla na popisu dohodaka na koje bi građani plaćali porez. Do sada se na dividendu, kao niti na kapitalni dobitak i kamatu, nisu plaćali porezi, a Hrvatska je bila jedna od rijetkih zemalja koja nije oporezivala ove dohotke. Na taj se način stimuliralo ulaganje u vrijednosne papire i razvoj tržišta kapitala. Ukoliko se ova izmjena prihvati, vjerojatno će to utjecati na daljnje smanjivanje aktivnosti i likvidnosti tržišta. Uvođenjem ovog poreza, država bi ubirala dva puta porez: prvo, kroz porez na dobit i drugo, oporezivanjem vlasnika dionica prilikom isplate dividendi.