Euro je najveći pad ostvario u odnosu na australski dolar i to od 25 posto
Euro je tijekom 2010. godine bio pod snažnim pritiskom. Problemi sa zaduženošću pojedinih članica eurozone pritiskale su zajedničku europsku valutu. Euro je najveći pad ostvario u odnosu na australski dolar i to od 25 posto. Jačanju australskog dolara dodatno je pogodovalo izuzetno jako australsko gospodarstvo – BDP za treći kvartal +2,7 na godišnjoj razini i pad stope nezaposlenosti na 5,2 posto. U odnosu na kunu, „australac“ je ojačao za 20 posto.
Toliko spominjani švicarski franak je tijekom prošle godine na euro ojačao za 20 posto, odnosno na kunu za 15 posto. Franak nije jačao zbog snage švicarske ekonomije, već zbog uloge "sigurne luke" u razdobljima veće nesigurnosti na deviznom tržištu. U odnosu na kunu "švicarac" se kretao od najniže vrijednosti 4,90 do najviših 5,90.
Kanadski dolar je valuta koja je, slično kao i australski dolar, izuzetno osjetljiva na očekivanja o kretanju svjetskog gospodarstva. Kanada je veliki izvoznik ruda, nafte i prirodnog plina što u uvjetima očekivanog rasta svjetske ekonomije i pojačane potrošnje energenata rezultira jačanjem kanadske valute. Ona je u odnosu na euro ojačala za 15 posto, dok je na kunu zabilježen porast od 13 posto.
Japanski jen je, slično kao i švicarski franak, preuzeo ulogu sigurne valute, te je u prošloj godini na euro ojačao za 21 posto, odnosno na kunu za 19 posto.
Švedska kruna je u odnosu na euro ojačala za 16 posto, dok je na kunu taj rast iznosio 13 posto. Švedska ekonomija izuzetno snažno izlazi iz recesije. Švedski BDP raste po stopi od oko 4,5 posto na godišnjoj razini , a industrijska proizvodnja po stopi od 11 posto.
Hrvatska kuna je u odnosu na euro godinu završila u minusu od 1,2 posto. Raspon trgovanja valutnog para EUR/HRK se tijekom 2010. godine kretao između 7,18 i 7,43, čime je Hrvatska narodna banka ispunila jedan od ciljeva svoje monetarne politike – stabilnost tečaja.
