Cijena nafte se nalazi blizu rekordnih visina, no to se ne može zaključiti pogledom na svjetsko devizno tržište. Valute za koje je nekada vrijedilo da su osjetljive na kretanje cijene nafte, to više nisu. One koje su najosjetljivije na rast cijene nafte u posljednjim tjednima jačaju, dok valute država izvoznica nafte lagano slabe unatoč tome što je nafta oko 75 USD za barel. Analitičari tvrde kako na cijenu nafte najviše utječe snažan gospodarski rast, a ne više geopolitičke razmirice ili smanjena proizvodnja, što će primorati investitore da pronađu nove strategije za tzv. "naftne valute". Najbolji primjer je Japan koji svoju cjelokupnu potrebu za naftom pokriva uvozom, a visoka cijena nafte mu za sada ne ugrožava gospodarski rast. Ovakva situacija ostavlja investitorima gospodarski rast i razliku u kamatnim stopama kao glavne pokazatelje za kupnju, odnosno prodaju valuta. Zbog visoke cijene energenata neki ekonomisti počinju razmišljati i o recesiji, pogotovo ako se nemiri na Bliskom istoku ne smire i ako cijena nafte nastavi s rastom. Cijena nafte je već duže vrijeme oko 75 dolara za barel što je za pedeset posto više nego prošle godine. Administracija SAD je uvjerena kako rastuća cijena energenata neće utjecati na inflaciju i potrošnju amerikanaca. Porast cijena energenata došao je u nezgodno vrijeme, kada je razina štednje niska, kamatne stope rastu, a poslodavci se bore s rastom plaća i visokim troškovima energenata. Potražnja za gorivom na benzinskim stanicama ne jenjava što govori o nemogućnosti amerikanaca da promijene svoje navike putovanja. U svakom slučaju viša cijena goriva ostavlja manje novaca u novčaniku za druge stvari. Barem za sada povjerenje potrošača u SAD nije narušeno. To se najbolje vidi kroz indeks povjerenja potrošača koji za srpanj iznosi 106,5 što je iznad očekivanih 104,0 boda. To je treći uzastopni mjeseca da je indeks izašao nešto viši nego što je to bilo na tržištu očekivano. Analizirajući indeks vidljivo je da je indeks sadašnje situacije narastao s 132,2 na 133,0 boda, dok je indeks koji se odnosi na buduća očekivanja narastao s 87,5 na 88,8 boda. U sličnoj je poziciji i FED, dilema oko rastuće inflacije ili sporijeg gospodarskog rasta ostavlja dosta prostora za špekulacije oko kamatnih stopa. Analitičari su mišljenja kako će se FED prvo uhvatiti u koštac s inflacijom, a tek nakon što je stave pod kontrolu će se pozabaviti s gospodarskim rastom. Bruto društveni proizvod SAD za drugi kvartal iznosi na godišnjoj razini 2,50 posto što je niže od očekivanih 3,00 posto. Ovaj podatak je samo potvrdio već ranija očekivanja kako američko gospodarstvo ulazi u period sporijeg gospodarskog rasta. Do sličnog zaključka su došli i čelnici FED u nedavno objavljenoj studiji, gdje je većina predsjednika regionalnih podružnica FED najavilo nešto niže stope rasta za svoje regije.