Antibiotici djeluju na sve bakterije, na patološke bakterije, ali i na "dobre" bakterije koje se nalaze u našem organizmu i igraju veoma važnu ulogu u probavnom sustavu, imunitetu i zaštiti pojedinih organa od najezde patoloških bakterija
Po našem starom običaju prvo ćemo navesti osnovne podatke o materiji o kojoj govorimo. Već po samom nazivu, jasno je da govorimo o supstancama koje imaju ulogu da uništavaju bakterije u organizmu ili da im smanje mogućnost razmožavanja, a da ih onda naš imunološki sustav sam nadjača.
Prvi se još zovu baktericidi odnosno oni koji ubijaju bakterije, a drugi se zovu bakteriostatici i spriječavaju razvoj i rast bakterija, a onda ih imunološki sustav sam može savladati.
Prvi antibiotik, penicilin, pronašao je Aleksandar Fleming, znanstvenik iz Škotske. Mnogi su u početku komentirali da je taj pronalazak rezultat slučajnosti. On je "uzgajao" bakterije na posebnim podlogama. Jednom je primijetio da je ta podloga bila onečišćena jednim sojem gljivica čije su spore došle s kata iznad njegovog laboratorija. Primijetio je da su bakterije na tim hranjivim podlogama polako nestajale. Tako je rođena ideja kako se mogu uništiti bakterije. To se dogodilo 1928. godine i bio je to početak razvoja moćnog lijeka za suzbijanje mnogih smrtonosnih bakterijskih infekcija. Kasnije su pronađene metode s kojima se mogla proizvoditi veća količina antibiotika. Od tada do danas antibiotici igraju veoma važnu ulogu u liječenje infektivnih bolesti.
No, trebamo naglasiti još neke važne činjenice.
Antibiotici djeluju samo na bakterije. Nemaju nikakvu ulogu u liječenju virusne i gljivične infekcije.
Druga važna činjenica je da antibiotici djeluju na sve bakterije, na patološke bakterije, ali i na "dobre" bakterije koje se nalaze u našem organizmu i igraju veoma važnu ulogu u probavnom sustavu, imunitetu i zaštiti pojedinih organa od najezde patoloških bakterija.
Sami antibiotici se dijele na dvije osnovne grupe - antibiotike širokog spektra (oni koji mogu djelovati na više vrsta bakterija) i bakterije s manjim spektrom djelovanja.
Idealno bi bilo kada bi se prije primjene antibiotika prvo uradila pretraga kojom se otkriva o kojoj se bakteriji radi te kad bi se paralelno uradio i antibiogram koji bi nam dao podatak koji antibiotik najbolje djeluje na patološke bakterije. Nažalost, u praksi se zbog brzine djelovanja manje-više ordiniraju antibiotici širokog spektra te ako nismo postigli željene rezultate, onda se rade gore navedene metode.
Uporabom antibiotika uništavamo i "dobre" bakterije što dovodi do sekundarnih komplikacija i onda dolazi do prekomjernog rasta gljivica u pojedinim organima organizma i u cijelom organizmu.
Želite li postaviti pitanje dr. Jeliću za neki od narednih članaka, to možete učiniti na: [email protected]
