Nedavno je Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatio nova mjerila za ocjenu tzv. nematerijalne štete, dakle štete koja nastaje zbog ozljeda ili smrti osoba. Naravno, ljudska osoba je neprocjenjiva, pa se ni posljedice napada na osobu, koja se javljaju u obliku pretrpljenih fizičkih ili psihičkih boli ili straha, ne mogu izraziti u novcu. Ipak, gotovo sve europske zemlje priznaju pravo na naknadu štete u slučaju ozljede ili smrti neke osobe. Iznosi, međutim, koje priznaju za takvu štetu vrlo su različiti od zemlje do zemlje, ovisno, prvo, o pravnoj tradiciji, a drugo, o socijalno-gospodarskom stupnju razvoja pojedine zemlje. Ni situacija o pojedinoj zemlji nije nepromjenjiva, već se mijenja. Poznato je da je socijalističko-komunistički sustav bio vrlo restriktivan u priznavanju prava na naknadu nematerijalne štete, pa se stanje bivšim članicama toga propalog sustava njegovim padom bitno promijenilo. Neke zemlje, kao što su to npr. Španjolska i Italija, u zadnjih desetak godina toliko su proširile i povećale naknadu za štete zbog ozljede ili smrti osobe da su izbile u sam vrh europskih zemalja. Značajno je da se to sve događa bez većih zakonodavnih promjena, kroz jednostavnu promjenu sudske prakse. Naime, visinu naknade za nematerijalnu štetu zakonodavci u pravilu ne određuju, već to prepuštaju suvremenoj ocjeni sudova. Upravo tako je i kod nas. Suci ocjenjuju visinu nematerijalne štete, vodeći računa o svim okolnostima pojedinog slučaja. Ipak, Vrhovni sud je u stanju utjecati na stajališta nižih sudova donoseći odluke po njihovim presudama (revizije) ili prihvaćajući stajališta koja objavljuje i snagom svoga autoriteta utječe na niže sudove sileći ih da prihvate njegova stajališta. Upravo tako je Vrhovni sud postupio i nedavno prihvativši nove kriterije odnosno nova mjerila za ocjenu visine nematerijalne štete. Ukratko, iznosi koje sud smatra primjerenima u odnosu na dosadašnju praksu nekoliko puta su povećani. Primjerice, naknada za psihičke boli zbog smrti bliske osobe povećana je za četiri puta. Slično je i za pretrpljeni strah, naruženje, i sl. Naravno, pri zauzimanju stajališta o novim većim iznosima naknade Vrhovni sud nije vodio računa o tome što to povećanje znači ekonomski za osiguratelje, odnosno za vozače. Novi iznosi naknada svakako su pogodni za oštećene. Njihovim prihvaćanjem premašili smo naše susjede Slovence za sto posto. No, tko će platiti ceh tih većih iznosa? Nema tko drugi nego vozači kroz povećanu premiju obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti! Prema računici naših osiguratelja promjena iznosa naknada imat će i tu posljedicu da će biti nužno povećati minimalne osigurane svote na koje se moraju osigurati vozači. Naime, povećani iznosi naknada će učestalo dovoditi do toga da svi oštećeni iz neke prometne nesreće neće moći dobiti potpunu naknadu štete. To, uz povećani iznos naknada, prema toj računici, iziskivat će povećanje premije od najmanje 300 milijuna kuna, ili 30-40% u odnosu na dosadašnje premije. Osiguratelji su već pripremili dokumentaciju i zahtjev za povećanje premija. Drugo je pitanje hoće li im državno tijelo - Direkcija za nadzor dozvoliti zatraženo povećanje. Sigurno je da će se nakon našeg uobičajenog "povuci-potegni" to ipak dogoditi.