Bio je to tjedan kada su padale kamate. Nekoliko središnjih banaka je u borbi protiv sve sporijeg gospodarskog rasta, odnosno sve izraženijeg gospodarskog pada, spustilo referentne kamatne stope. Prva je to učinila Središnja banka Engleske, koja je na iznenađenje svih financijskih analitičara srezala kamatu na funtu za nevjerojatnih 150 b.p.,  na 3.00 posto,  što je najniži kamatnjak u posljednjih pedeset godina. Ovo je, inače, najveće rezanje kamatne stope od 1981. godine. Koliko je ta odluka bila šokantna pokazuje podatak da niti jedan od 62 anketirana analitičara nije predvidio ovako drastično smanjenje kamate.

Čelnici monetarne vlasti u Engleskoj se nadaju da će ovim potezom pomoći gospodarstvu da se izvuče iz sve dublje recesije. Međunarodni monetarni fond za slijedeću godinu predviđa pad engleskog gospodarstva od 1.3 posto. Očekuje se da bi kamatna stopa na funtu mogla uskoro biti još niža, možda čak i jednaka onoj za dolar, 1.00 posto. Za sada je gotovo sigurno da bi kamata na funtu krajem ožujka iduće godina mogla iznositi 2.00 posto. Britanska funta, koja je ove godine izgubila na vrijednosti u odnosu na dolar 30 posto, odnosno u odnosu na euro 12 posto, nakon ove odluke se malo oporavila zbog očekivanja investitora da bi ovaj rez kamata mogao "trznuti" ekonomiju. Ovo reakcija će biti  vrlo kratkoročna, jer dugoročno analitičari očekuju blagi oporavak ekonomije tek  izborne 2010. godine, a do tada funta će i dalje gubiti na vrijednosti. Signali o problemima u gospodarstvu, napose na tržištu nekretnina, su stizali znatno ranije, no Središnja banka Engleske je prvenstveno pratila inflaciju zbog čega je ovo rezanje kamate možda došlo prekasno.

Cijene nekretnina su počele padati već prošle godine, na godišnjoj razini cijene novih nekretnina su niže za 15 posto zbog čega je sve veći broj kućanstava u problemima - njihova nekretnina vrijedi manje nego što iznosi njihov dug (kredit). Takva situacija je dovela do smanjene potrošnje, koja se dodatno smanjila zbog visokih cijena energenata i hrane, što je na kraju rezultiralo usporavanjem gospodarstva. Švicarska središnja banka je bez prethodne najave, na izvanrednoj sjednici smanjila kamatnu stopu na franak za 50 b.p. na 2.00 posto kako bi potakla gospodarstvo i smanjila pritisak na jačanje franka. Franak je u odnosu na euro ojačao do 1.44 što je za izvozno orijentiranu ekonomiju postao problem. Jedina koja nije iznenadila investitore bila je Europska središnja banka, koja je u skladu s očekivanjima spustila kamatu za 50 b.p. na 3.25 posto. Ova odluka je naišla na negodovanje analitičara jer se sada najviše cijeni aktivniji pristup rješavanja problema recesije, što ovaj posljednji od strane ESB-a svakako nije bio. Euro je zbog toga ovih dana pod velikim pritiskom u odnosu na važnije svjetske valute. Predsjednik ESB g. Trichet je najavio daljnja smanjivanja kamate na euro. Analitičari se samo nadaju da to ne bude prekasno.