• Republika Hrvatska je, prema podacima Ministarstva financija, u proteklih osam godina povećala proračun za gotovo 50 posto, sa 75 milijardi na 112 milijardi kuna

Guverner Hrvatske narodne banke je na prošlotjednom obraćanju Saboru rekao svoje mišljenje o stanju državnih financija. Njegov stav bi se mogao opisati kroz jednu rečenicu: „Krajnje je vrijeme da nešto poduzmemo“.

Prema svemu sudeći njegove riječi i crne prognoze nisu previše dotakle one kojima su bile upućene. Hrvatska narodna banka sve ove godine provodi svoju politiku, čiji je temeljni cilj stabilnost cijena do kojeg dolaze uz pomoć stabilnog tečaja.

Republika Hrvatska je, prema podacima Ministarstva financija, u proteklih osam godina povećala proračun za gotovo 50 posto, sa 75 milijardi na 112 milijardi kuna.
U tom periodu bruto društveni proizvod je rastao po nižim stopama što je kao posljedicu imalo širenje proračunske rupe.

Bruto društveni proizvod je prošle godine završio u minusu od 5,8 posto, dok je prvi kvartal ove godine u minusu od 2,5 posto. Ekonomisti Hrvatske narodne banke očekuju da će bruto društveni proizvod ove godine biti u minusu od 1,5 posto. Ministarstvo financija je za krpanje proračunskih rupa potražilo pomoć izvana, u vidu zaduživanja izdavanjem državnih obveznica. O veličini duga koji nam predstoji vratiti najbolje govore brojke.

Do 2020. godine Republika Hrvatska će morati vratiti ili reprogramirati po obvezama proizašlim iz plasiranih dužničkih vrijednosnih papira 20 milijardi kuna, 2,75 milijardi američkih dolara, te 4,85 milijardi eura. Pored toga Ministarstvo financija ima plasirane trezorske zapise čija ukupna vrijednost iznosi 13,5 milijardi kuna i 1,4 milijardi eura, plativih u kunama. Dakle, ukupan dug do 2020. godine preračunat u kune iznosi 94,0 milijarde kuna.

Treba napomenuti da je riječ o glavnici na koju se treba nadodati kamata, te da u ovoj brojci nema bilateralnih kredita. U međuvremenu najavljena je druga tranša državnih obveznica s rokom dospijeća 2020. godine od 1,5 milijarde kuna i 650 milijuna eura, tako da su konačne brojke zaduženosti „mrvicu“ veće

(Foto: Lider)