27.07.2019.

Cistitis – dijagnoza i liječenje

Piše: prim. dr. Jadranko Jelić
specijalist interne medicine, specijalist opće kirurgije
www.ordinacija-jelic.hr

Akutni cistitis nastupa brzo i s jačim simptomima dok kronična forma cistitisa uglavnom prolazi bez akutne kliničke slike, ali kod bilo kakve promjene stanja organizma kada se smanjuje odgovor imunološkog sustava, odmah se javlja i akutizacija upale mjehura

 

 

U prijašnjem članku o cistitisu naveli smo osnovne stvari o funkciji mokraćnog mjehura i započeli smo razgovarati o pitanjima učestalog mokrenja, mokrenja noću i slično. U drugom dijelu obratit ćemo više pozornosti na sam cistitis. Sam termin cistitis govori da se općenito radi o upalnom procesu mokraćnog mjehura koji može biti različite geneze (uzroka) i dijeli se na klasičan način na akutni i kronični cistitis. Manje više je jasna razlika između ta dva oblika. Akutni cistitis nastupa brzo, s jačim simptomima: učestalo mokrenje, "pečenje" prilikom mokrenja, bolovi u donjem dijelu trbuha, moguća je tresavica, povišena temperatura, promjena boje urina, prisutna je krv u urinu, mokraća ima sasvim drugi miris, umor, glavobolje, povraćanje, neki autori spominju i pojavu psihičke smetenosti, a treba naglasiti i da postoje bolovi i smetnje prilikom spolnih odnosa.

Kronična forma cistitisa uglavnom prolazi bez akutne kliničke slike, ali kod bilo kakve promjene stanja organizma kada se smanjuje odgovor imunološkog sustava, odmah se javlja i akutizacija upale mjehura s gore navedenim simptomima. Posebno je prisutna pojava prehlade mokraćnog mjehura, u većini kod žena - kada se promijeni naglo lokalna temperatura tijela, kada se pokisne i obuća je mokra. U mojoj praksi je sve veći postotak i muškaraca sa sličnim simptomima, a posebice kod onih koji obavljaju poslove u vansjkom prostoru (građevinari, brodogradnja).

Javljanje cistitisa može biti uzrokovano kao sekundarna pojava drugih oboljenja.

Svakako da je potrebno kod navedenih simptoma odmah se javiti svom liječniku. On će u prvoj liniji dijagnostike zatražiti nalaz urina te osnovne krvne nalaze. Kod upalnih promjena (u ovisnosti od jačine upalnog procesa) u urinu nalazimo povećan broj leukocita (bijela krvna zrnca), eritrocita (ako je manji broj, onda to zovemo mikrohematurija, a ako je već vidljiva krv u urinu, onda je to makrohematurija). Tu se još gleda i prisutnost proteina, a u sedimentu urina nalazimo prisutnost bakterija, gljivica i pločastog epitela. Ako se nađu cilindrične nakupine gore navedenih elemenata, onda govorimo i o upalnoj reakciji i u samim bubrezima. U krvi možemo naći povećan broj leukocita, povećanu sedimentacija i CRP (specifični protein koji govori o upalnim promjenama u organizmu).

Kada je u pitanju liječenje cistitisa, najčešća je terapija antibioticima (koji su bakteriocidi – ubijaju bakterije) ili sulfonamidskim preparatima (koji su bakteriostatici - zaustavljaju razvoj bakterija). Posebnu pozornost treba posvetiti uzimanju antibiotika kod kronične forme cistitisa. Osobno sam protiv dužeg uzimanja antibiotika (neki autori navode 6 mjeseci do 24 mjeseca). Takva antibiotska terapija definitivno nije učinkovita, a sekundarne komplikacije su sastavni dio takve terapije. Nakon duže forme cistitisa obavezno treba konzultirati urologa glede potrebe operativnog zahvata.

I na kraju - pijte više tekućine! To je najbolja prevencija upale urinarnog sustava.


Želite li postaviti pitanje dr. Jeliću za neki od narednih članaka, to možete učiniti na: info@burza.com.hr

 

Podijeli