Pitanje iz naslova sve se više postavlja u analizama timova ekonomista koji se bave ovom valutom. Nakon zajedničke intervencije dogovorene na sastanku G7 (sedam najrazvijenijih) uz obrazloženje da bi pad eura mogao prouzročiti posljedice koje bi se osjetile u svjetskoj ekonomiji, euro je ostao usamljen. Tržište je neko vrijeme zaziralo da ga proda ispod razine na kojoj se dogodila intervencija, ali je malo po malo, ohrabreno izostankom bilo kakve podrške tržište krenulo u logičnu akciju daljnje rasprodaje europske zajedničke valute. Stoga se euro našao na razini 83,24 centa (cca 2,35 DEM za dolar), nakon čega je uslijedio skok preko razine 84 centa. Kako nije bilo reakcije Europske centralne banke, euro je ponovno postao predmet prodaje i uglavnom je u opsegu 83,50-84,50 amerčkih centi. Sada tehnički analitičari govore o razini 75 američkih centi za euro (2,60 maraka za dolar) ali se to ipak čini pretjerano. U slučaju da euro padne ispod razine 80 centi, politička komponenta unutar Europske zajednice došla bi do izražaja, mnogi bi u tome prepoznali političku slabost Europe, a ne slabost njene gospodarske moći. Šest najvećih njemačkih ekonomskih instituta vide tečaj euro/dolar slijedeće 2001. godine na razini 90-93 američka centa. Analitičari pak vide euro kratkoročno najmanje na razini 80 američkih centi. Iz razlike u njihovim procjenama, lako je zaključiti da će euro u slijedećih godinu dana dobiti na vrijednosti 10-15%. Ali prije toga, bit će još «patnje», dok se trend ne okrene. Mogućnost nove zajedničke intervencije sve je dalja, posebice jer ima naznaka da Amerikanci ne bi rado sudjelovali (predsjednički izbori u SAD su slijedećeg mjeseca). Ali sasvim je sigurno da bi Japanci bili prvi koji bi uzeli učešća, a mogu si dozvoliti da i sami interveniraju kupujući eure, prodajući jene jer su se mnoga japanska osiguravajuća društva našla u velikim gubicima zbog trenutačnog tečaja euro/jen. Prema nekim analizama, jedno od njih ima gubitke na tom tečaju od 1 milijarde eura, dok slijedeći iza njega ima gubitke do 700 milijuna eura. Kako je jen ojačao posljednjih nekoliko dana prema svim valutama, a euro izgubio na vrijednosti, to se najviše odražava upravo na ovom paru. Tečaj euro/jen došao je do razine 90 jena, s ispod te razine nema potpore koja bi zaustavila daljnji brzi pad. Stoga je za očekivati da će tržište prodavati eure dok se ne oformi dovoljna kritična masa «kratkih» kratkoročnih euro pozicija koje bi omogućile brži oporavak nakon realizacije profita. Britanska funta napredovala je prema euru do granice najnižeg tečaja u povijesti i sadašnji odnos funta/marka 3,40 ne omogućava miran san, kako Britancima, tako i Europljanima. Guverner Bank of England, Eddie George više je puta ponovio kako je euro općenito podcijenjen i posebice kako je funta daleko precijenjena u odnosu na euro. Međutim, tržište i dalje ima malo sluha za «verbalnu» podršku. Euro je nazadovao i prema skandinavskim valutama, a ponajviše u odnosu na norvešku krunu. Ovih je dana zabilježen rekordan tečaj norveške krune u odnosu na euro, ispod razine 7,93 krune. Švicarski je franak zaustavio svoj rast prema euru oko razine 1,50 franaka i istodobno se približio razini 1,80 franaka za dolar. Ukoliko razina 1,81 franaka bude prevaziđena, slijedeći će cilj biti postavljen na razini 1,90 franaka za američku novčanu jedinicu. Hrvatska kuna i dalje je u procjepu želja Hrvatske narodne banke i malih mogućnosti hrvatskog tržišta. Hrvatska narodna banka željela bi vidjeti niske kamatne stope u uvjetima visoke inflacije, te jednako tako stabilnu kunu. Proturječja koja proizlaze iz želje naše centralne banke bit će razriješenanovim povećanim uvozom i blagom deprecijacijom kune do kraja ove godine. U međubankarskom trgovanju osjeća se povećana potražnja za devizama što je rezultiralo pomacima tečaja kune u pravom smjeru.