Američki dolar nastavlja s defanzivom. Objava Philadelphia FED indeksa za veljaču samo je pojačala očekivanja investitora oko ulaska američke ekonomije u recesiju. Naravno, većina njih zbog toga očekuje na idućoj sjednici Američke središnje banke koja se održava 18. ožujka dodatno smanjivanje kamatne stope na dolar. Philadelphia FED indeks prerađivačkog sektora pao je na najnižu razinu u posljednjih sedam godina, odnosno njegova vrijednost je -24, dok je tržište očekivalo vrijednost od -10. Analitičari podsjećaju da je vrijednost indeksa -24 posljednji put zabilježena 2001. godine kada je američko gospodarstvo ulazilo u razdoblje recesije. Ministarstvo rada SAD-a objavilo je podatak o kretanju potrošačkih cijena za siječanj. Na mjesečnoj razini cijene su porasle 0,4%, nešto više od očekivanih 0,3%. Na godišnjoj razini rast potrošačkih cijena iznosi 4,3% što je najviša razina inflacije od ožujka prošle godine. Najveći rast cijena na mjesečnoj razini i dalje bilježe energenti i hrana. Neki analitičari smatraju da zbog relativno više stope inflacije FED možda neće spuštati kamatnu stopu na dolar. Takve špekulacije je ubrzo utihnuo dužnosnik FED-a Gary Stern izjavivši da Američka središnje banka treba gledati inflatorna kretanja na duži rok, odnosno smatra da FED ne bi trebao voditi/mijenjati politiku iz mjeseca u mjesec kako se mijenja stopa inflacije. Time je jasno dao do znanja da je za Američku središnju banku u ovome trenutku primaran ekonomski rast, a inflacija je tek sekundarni problem. Nešto što je tako jasno kod FED-a nije i kod Europske središnje banke. ECB je u nedoumici jer ne žele s jedne strane usporavanje gospodarskog rasta, dok s druge strane žele suzbiti inflatorne pritiske. Inflacija u Eurozoni je visoko iznad njima prihvatljivih 2 posto. Čelnici Europske središnje banke bi prema mišljenju analitičara trebali gledati inflaciju na duži rok, slično kao i FED. Posljednja očekivanja investitora pokazuju da se sa 25 postotnom vjerojatnošću očekuje smanjivanje kamate na euro za 25 b.p. do kraja lipnja. Do kraja godine investitori očekuju kamatu na euro na razini od 3,50% (sada je 4,00%). Čelnici Eurospke središnje banke napominju da smanjivanje kamatne stope na euro nema isti učinak kao i smnajivanje kamate na dolar jer američka ekonomija znatno brže reagira na promjenu u kamatnoj stopi. Unutar Eurozone smanjivanje kamatne stope bi prvenstveno potaklo dodatnu kreditnu aktivnost i potrošnju zbog čega bi najvjerojatnije došlo do daljnjeg rasta inflacije, dok bi gospodarski rast ostao u drugom planu. Stoga neki analitičari smatraju da će ECB započeti sa smanjivanjem kamate tek kada gospodarski rast Eurozone padne ispod 1,5 posto. Dakle, zbog kamatnog diferencijala euro će i dalje biti atraktivniji od američkog dolara.