Inozemna potražnja za američkim vrijednosnim papirima dostigla je rekordnu razinu u 2005. godini, što je velikoj mjeri pomoglo "krpanju" rastućeg trgovinskog deficita i znatno ublažilo pritiske na slabljenje američke valute. Prema podacima Ministarstva financija SAD tijekom prošle godine je u SAD ušlo neto 910 milijardi dolara inozemnih kapitalnih investicija, više nego dovoljno za financiranje trgovinskog deficita SAD koji je u 2005. bio 725 milijardi dolara. Trend koji je bio tijekom čitave 2005. godine nastavak je višegodišnjeg trenda rasta trgovinskog deficita s jedne strane i rasta inozemnih kapitalnih investicija s druge strane. Većina kapitalnih investicija prošle godine je išla u američke vrijednosne papire s fiksnim prinosom, a što je posebno zanimljivo sada se kao najveći kupci pojavljuju privatni investitori dok su prije glavni ulagači bile inozemne centralne banke. Jednom kada dođe do smaniivanja razlike u kamatama između američkog dolara i ostalih valuta, biti će zanimljivo vidjeti kako će se investitori početi ponašati, jer će tada prinos na američke papire biti manje atraktivan. Dolar je ojačao za nekih 15 posto, najviše zbog priljeva kroz inozemne kapitalne investicije koje su u potpunosti uklonile opasnost deficita bilance plaćanja koji se sada nalazi na gotovo 6 posto BDP. Neto investicije privatnog sektora u američke vrijednosne papire su 2005. godine iznosile rekordnih 934 milijardi dolara, više nego 2004. godine kada su investicije iznosile 681 milijardu dolara, odnosno 2003.- 585 milijardi dolara. Neto kupovina američkih korporativnih obveznica od privatnih investitora je prošle godine bila rekordnih 373 milijardi dolara, dok je u državne obveznice u odnosu na 2004. godinu iznos investiranih dolara udvostručen na rekordnih 290 milijardi dolara. Iz ovih podataka je vidljivo kako je potražnja za američkim vrijednosnim papirima od strane inozemnih privatnih investitora bila izuzetno jaka. To se baš ne može reći za centralne banke koje su tijekom 2005. godine investirale u američke vrijednosne papire "samo" neto 115 milijardi dolara, niže od 2004. godine kada su neto investirale 236 milijrdi dolara. Ono što se mora istaknuti su investicije centralnih banaka u obveznice SAD. Tijekom 2005. centralne banke su kupile neto 61 milijardu dolara obveznica SAD, zantno niže od 2004. kada je investirano neto 201 milijarda dolara u obveznice SAD. To je najniža razina neto investicija centralnih banaka u obveznice SAD u posljednjih 5 godina. Veliki je pad investicija u američe vrijednosne papire zabilježen od investitora iz Azije. U 2005. je neto investirano u američke vrijednosnice 273 milijardi dolara, dok je 2004. neto investirano 377 milijardi dolara. Za razliku od Azije neto investicije iz Europe su gotovo udvostručene. 2005. godine iz Europe je u američke vrijednosne papire neto uloženo 528 milijardi dolara, a 2004. godine je neto investirano 364 milijadi dolara. Ovi podaci se moraju uzeti s određenom distancom jer većina država, ali i kompanija izvoznica nafte (OPEC) većinu svojih transakcija obavlja preko banaka koje imaju sjedište u Londonu. I za kraj podatak o ulaganjima američkih investitora u inozemne vrijednosne papire. Američki investitori su 2005. neto kupili 148 milijardi dolara inozemnih vrijednosnih papira, gotovo isto kao 2004. (153 milijardi dolara), i znatno više nego 2003. (56 milijardi dolara).