Budućnost eura kao i dolara uvelike će biti diktirana stanjem državnih financija država Eurozone i SAD-a. Neki analitičari smatraju kako rastući deficit u SAD-u potencira vjerojatnost pada vrijednosti američkog dolara u odnosu na euro, no situacija u Eurozoni po tom pitanju nije nimalo bezopasnija, niti jednostavnija. Kako se američki proračunski deficit približavao granici od 4% bruto društvenog proizvoda, a trgovinski deficit se neprestano povećavao, jasno je bilo zašto su se investitori počeli povlačiti s američkih burzi. Takva njihova odluka značajno je pridonjela padu vrijednosti američke valute. Danas, takav proračunski deficit ne izgleda tako ekstreman u Francuskoj ili Njemačkoj gdje se kao i u slučaju SAD-a približava nivou od 4% bruto društvenog proizvoda U kraćem roku analitičari smatraju kako će se deficit europskih država najviše osjetiti na tržištu državnih obveznica, ukoliko se države odluče financirati svoje potrebe kroz taj oblik zaduživanja čime bi nastala situacija prevelike ponude. Takva velika ponuda neminovno bi rezultirala padom cijena državnih obveznica, odnosno povećanjem prinosa, (kamatnih stopa). Tu se možda i nazire razlog nedavnog pada eura u odnosu na dolar s razina 1,19 na 1,10. Naime, investitori su u očekivanju boljeg stanja svjetskog gospodarstva odlučili "izaći" (prodavati) državne obveznice nominirane u eurima, te su počeli kupovati japanske i američke dionice. Koja valuta će u takvom scenariju najviše "profitirati"? U prvom redu japanski jen, potom američki dolar, a najveći gubitnik će biti euro. Ako se u dužem roku stanje s proračunskim deficitom Eurozone ne popravi, države će se naći pred velikim problemom niveliranja svojih financija usljed sve većeg broja umirovljenika i sve većih socijalnih izdavanja. Već sada je sve više nesporazuma između Brisela i država Eurozone oko poštivanja odredbi Sporazuma o stabilnosti i rasta kojim se dozvoljava najveći deficit od 3% bruto društvenog proizvoda. Europska komisija je prošli tjedan rekla kako neće više tolerirati postupke Francuske koja ne pomišlja smanjiti svoj deficit, već suprotno planira ga još povećati kroz dodatno smanjivanje poreza, a sve s ciljem poticanja gospodarstva. Njemačka i Francuska su još prošle godine probile dozvoljeni deficit u visini od tri posto bruto društvenog proizvoda. Stanje neće biti poboljšano niti ove godine, a prema najavama niti iduće godine čime se obje države izlažu opasnosti da ih Europska komisija kazni. Zabrinutost zbog deficita "blizanaca" - proračunski deficit plus trgovinski deficit- već mjesecima negativno utječe na američki dolar. SAD-e se neće moći same othrvati problemima deficita ukoliko se investitori ne odluče na kupnju američke imovine. Analitičari smatraju da će se Eurozona naći u velikim problemima da privuče investirore ako se nastavi sadašnji trend prodaje državnih obveznica nominiranih u eurima i kupovine ameirčkih vrijednosnih papira. Investitori još uvijek vjeruju da je američko gospodarstvo lokomotiva koja vuče svjetsko gospodarstvo, dok europsko gospodarstvo samo koristi trenutnu situaciju. Zbog toga se može i objasniti zašto američka valuta ove godine nije drastično izgubila na vrijednosti u odnosu na euro kao što je to veliki broj analitičara očekivao da će biti.