Zvona za uzbunu zbog velikog deficita bilance plaćanja SAD-a već dugo zvone, no nitko se nije pretjerano uzbuđivao zbog toga iz razloga što je SAD uspješno balansirao deficit pomoću inozemnih direktnih investicija, čiji najveći dio se odnosio na kupnju vrijednosnih papira, i to od strane država sa suficitom u bilanci (Japan i Kina). Tijekom 2001.godine u SAD je uloženo u kupnju vrijednosnih papira 530 milijardi dolara inozemnog kapitala ili oko 44 milijarde mjesečno. Prema podatku Ministarstva financija SAD-a tijekom siječnja ove godine stranci su u vrijednosne papire uložili "samo" 11,3 milijarde dolara. Analitičari upozoravaju, ukoliko se nastavi ovaj ritam povećanja deficita bilance plaćanja SAD-a uskoro se može očekivati da deficit naraste na razinu od 5% bruto društvenog proizvoda, odnosno nominalno bi iznosio 500 milijardi dolara. Nedavno istraživanje američke centralne banke pokazalo je da će veliko povećanje deficita SAD-u najvjerojatnije rezultirati padom vrijednosti valute od približno 10%. Jedan od razloga smanjenom ulaganju u američke vrijednosne papire je činjenica da su japanske banke uslijed loših plasmana u Japanu prisiljene prodavati inozemne vrijednosne papire kako bi vratile gotovinu (cash) doma. Tako su u periodu od siječnja do ožujka japanski investitori prodali oko 51 milijardu dolara američkih državnih obveznica. To je rezultiralo i padom vrijednosti dolara za jen od početka godine za približno 4.5%. Uloga Kine u financiranju američkog deficita se također kao i ona japanska smanjila. Tijekom prošle godine kineski investitori su kupili američkih vrijednosnih papira u visini od 52 milijarde dolara. Tijekom siječnja ove godine Kina je kupila američke imovine od oko 800 milijuna dolara, što je puno niže od prošlogodišnjeg mjesečnog prosjeka od 4,3 milijarde dolara. Ovaj podatak ne bi trebao biti iznenađujući pogotovo nakon izjava visokih dužnosnika kineske centralne banke koji su rekli da je jače integriranje financijskog tržišta i bolja politička koordinacija u euro zoni povećala njihovo povjerenje u jedinstenu europsku valutu. Za pretpostaviti je da će Kina kako bi diverzificirala svoj portfolio povećati udio svojih rezervi u eurima, odnosno smanjiti onaj u dolarima kako ne bi bila previše izložena u jednoj valuti. Također, u veljači je došlo do povećanja deficita u trgovinskoj bilanci uslijed povećanja uvoza, te deficit iznosi 31,5 milijardu dolara, znatno iznad tržišnih očekivanja od 28,8 mlrd. Analitičari smatraju kako je povećanje uvoza rezultat oporavka američkog gospodarstva, no s druge strane predviđaju da će baš zbog većeg uvoza doći do smanjenja bruto društvenog proizvoda u prvom kvartalu budući da je uvezena roba zamijenila onu koja je mogla biti proizvedena u SAD-u. Povećanje američkog uvoza je dobar znak za ostale države, trgovačke partnere SAD-a, koje bi snažniji američki uvoz mogao izvući iz recesije. Dok se SAD bori s rastućim deficitom, u euro zoni se bore sindikati s poslodavcima. Uslijed najava o izmjeni odredbi Zakona o radu koje se odnose na uvjete za davanje otkaza radnicima prošlog tjedna smo bili svjedoci generalnog štrajka u Italiji. U Njemačkoj pregovori između sindikata strojara i građevinara - IG Metall s poslodavcima nisu se pomakli s početne točke. Sindikat poučen zbivanjima iz 2000. i 2001. kada su ostvarili povećanje plaća od 3.0, odnosno 2.1% koje je kasnije "pojela" inflacija, sada su tražili prvo povećanje plaća od 6.5%, koje su kasnije smanjili na 4%. Sam štrajk uvelike bi naštetio kako njemačkom gospodarstvu (automobilska industrija), tako i kancelaru Schroederu, posebice ako se zna da je dotični sindikat do sada bio tradicionalni partner njegovih socijaldemokrata. Inače, IG Metall broji oko 3,6 milijuna radnika. Hrvatska narodna banka je na prošlotjednoj deviznoj aukciji otkupila od poslovnih banaka EUR 27,8 milijuna po prosječnom tečaju od 7,3773.