Prije točno deset godina, 1991. godine, 25 banaka i dva osiguravajuća društva osnovala su Zagrebačku burzu. No Zagrebačka burza egzistirala je i prije. Naime, 1918. godine osnovana je Zagrebačka burza za robu i vrednote, a sa svojim je radom počela 1919. godine. Tada se na njoj trgovalo robom, plemenitim metalima, vrijednosnim papirima, mjenicama i devizama. S obzirom na krizu iz 1931.godine, trgovanje vrijednosnim papirima je obustavljeno, no i dalje se trgovalo ostalim vrijednostima. Burza je funkcionirala do 1946. godine, kada je imovina konfiscirana u korist države. Iako je 1991. godine ponovno uspostavljena burza, tek je 1992. godine zabilježena prva transakcija u vidu cash dražbi. Prometi su prvih godina bili veoma skromni, a značajniji godišnji promet zabilježen je tek 1996. godine, kada je Zagrebačka burza preuzela primat od Varaždinskog tržišta vrijednosnica na kojem se do tada aktivnije trgovalo. Do danas je na Zagrebačkoj burzi ukupno realizirano 2,5 milijardi DEM prometa. Prošla je godina bila rekordna godina, sa nešto manje od dvije milijarde kuna ostvarenog prometa, od čega 1,6 milijarda otpada na dionice, a ostatak na obveznice. Prosječni dnevni promet iznosio je 8,1 milijuna kuna, a aktivnih je vrijednosnih papira bilo 44. Povodom svojega desetog rođendana, Zagrebačka će burza organizirati slijedećeg tjedna, točnije 7. i 8. lipnja, međunarodnu konerenciju pod nazivom "Financijski sustav, financijska tržišta i njihov utjecaj na gospodarski rast". Cilj konferencije je stvaranje smjernica za proširenje i produbljenje financijskog sustava, izgradnju optimalne mreže za njegovo funkcioniranje u Hrvatskoj i pretpostavki njegove europske i globalne integracije. Počasni gosti konferencije bit će premijer Ivica Račan i Joly Dixon koji je na čelu Direkcije Europske komisije za međunarodne ekonomske i financijske poslove, a također će biti prisutni poznati svjetski i domaći izlagači. Kako izjavljuje glasnogovornik Zagrebačke burze, Željko Kardum, domaći financijski sustav i dalje je bankocentričan, što znači da se po novac i dalje ide u banke umjesto da se do njega dolazi putem tržišta kapitala odnosno emisijom vrijednosnih papira, dionica i obveznica. Stoga, razvoju financijskog tržišta treba napokon ozbiljno prići, jer je upravo razvijeno financijsko tržište pretpostavka gospodarskog razvitka.