Pozornost ulagača veći dio tjedna bila je usmjerena na odluke Europske središnje banke (ECB) i središnje britanske banke o razini ključnih kamatnih stopa u eurozoni odnosno Velikoj Britaniji. Središnja banka Velike Britanije u pravilu nikada ne mijenja kamatnu stopu na funtu tijekom prosinca, no ovaj put su "prekršili" to pravilo. Kamatna stopa na funtu je smanjena za 25 b.p. sa 5,75 na 5,50 posto. Nedugo nakon odluke Središnje banke Velike Britanije, Europska središnja banka je obznanila da će kamatnu stopu na euro ostaviti na dosadašnjih 4,00 posto. U izvještajima nakon sjednica obje banke su iskazale veliku dilemu pri donošenju odluka. Visoka cijena energenata i hrane pojačava inflatorne pritiske zbog čega je najbolji lijek viša kamatna stopa, dok sa druge strane usporavanje gospodarskog rasta zbog krize na financijskom tržištu traži smanjivanje kamatne stope. Posljednja očekivanja analitičara pokazuju da bi rast gospodarstva Velike Britanije iduće godine mogao usporiti s 3,1 na 2,0 posto; dok bi u Eurozoni gospodarski rast mogao usporiti s 2,6 na 1,9 posto. Odluka za smanjivanjem ključne kamate na funtu bila je prvenstveno usmjerena ka poticanju ekonomske aktivnosti. Predsjednik Europske središnje banke Jean Claude Trichet je napomenuo u svom izlaganju nakon sjednice da je inflacija i dalje njihova jedina briga, a kako je ona daleko iznad prihvatljivih 2 posto analitičari očekuju da bi ESB početkom godine mogla podignuti kamatu na euro. Posljednji podaci pokazuju da je inflacija u Eurozoni 3,0 posto. Nakon što su iz SAD-a objavljeni izuzetno dobri pokazatelji o zaposlenosti, vjerojatnost da će FED smanjiti kamatnu stopu na dolar za 50 b.p. je pala sa prošlotjednih 60 posto na 25 posto, odnosno gotovo je sigurno da će FED smanjiti kamatu na dolar za 25 b.p. na 4,25 posto. Podatak o novozaposlenima u SAD tijekom studenog je pokazao da američka ekonomija usporava svoj rast, ali da je još uvijek daleko od recesije. Tijekom studenog kreirano je 94,000 novih radnih mjesta. Nedavno provedena anketa od strane Reutersa pokazuje da gotovo pola od 63 anketirana analitičara na deviznom tržištu očekuje da će u periodu od šest mjeseci američki dolar pasti u odnosu na euro ispod 1,50. Prošli mjesec je samo 5 analitičara predviđalo ovakav pad američke valute. Kako je većina negativnih očekivanja već ukalkulirana u sadašnju cijenu dolara analitičari ipak ne očekuju da će američka valuta tijekom 2008. godine značajnije izgubiti na vrijednosti, kao što je to bio slučaj ove i prijašnjih godina. Tada je dolar slabio zbog fundamentalnih pokazatelja, ponajviše zbog potrebe da se potrošnja Amerikanaca financira iz inozemstva. Zbog toga je bilo potrebno promijeniti dosadašnje navike, odnosno povećati izvoz, a smanjiti uvoz. Slab američki dolar je važan dio tih promjena, zbog kojih je deficit bilance plaćanja SAD smanjen sa 7,0 na 5,5 posto BDP.