Većina ljudi diše površno i jedva koristi jednu trećinu kapaciteta pluća. S vremena na vrijeme trebali bismo svjesno uraditi vježbe disanja u kojima ćemo nekoliko puta duboko udahnuti i izdahnuti

 

 

Na početku ove godine prije svega želimo Vam sve najbolje i puno zdravlja! No, zdravlje je stanje koje traži i od nas osobno angažiranje. Ako hoćemo biti zdravi ili što manje bolesni, uz stručnu liječničku pomoć i mi sa svoje strane trebamo se što je više moguće, a moguće je, angažirati. Prvo trebamo shvatiti da su stvari koje učestvuju u prevenciji našeg zdravlja suštinski vrlo jednostavne, a i da te stvari ne možemo tražiti od drugog da nam urade ili da ih kupimo.

 

U osnovne stvari koje nam omogućavaju bolje zdrastveno stanje ubrajaju se sljedeći elementi:

- kretanje

- prehrana

- uzimanje dovoljne količine tekućine

- disanje

- usaglašeno psiho-fizičko stanje

 

Dana ćemo u osnovama govoriti o jednom od ovih elemenata, a to je disanje.

Što je disanje i čemu služi?

Za normalan rad organizma potrebno je da tijelo dobije dostatnu količinu kisika, a da isto tako iz organizma izbacimo one plinove koji nastaju kao produkti metabolizma (CO2).

Za to nam služe pluća i čitav mišićni sustav koji širi i skuplja pluća pod kontrolom neurovegetativnog sustava. Disanje se sastoji, pojednostavljeno, iz dva elementa, a to su udisaj (punjenje pluća zrakom) te izdisaj (ispuštanje zraka iz pluća). Ta funkcija počinje rođenjem djeteta i traje sve do kraja života.

Samo disanje je vrlo složena aktivnost koja se sastoji od niza elemenata i sustava koji upravljaju njime. Svrha ovih članaka nije da se upuštamo u objašnjenje istih, nego da objasnimo čitateljima osnovne čimbenike i da shvatimo da i mi trebamo voditi računa o istom iako će neki reći da je disanje automatska radnja i da mi tu ništa ne možemo. To je  točno, ali ipak ima još elemenata koje mi sami trebamo učiniti.

Iz prakse znamo da većina ljudi diše površno i da jedva koristi jednu trećinu kapaciteta pluća. S vremena na vrijeme trebali bismo svjesno uraditi vježbe disanja u kojima ćemo nekoliko puta duboko udahnuti i izdahnuti. Svrha ovoga je dovesti organizmu dovoljno kisika i izbaciti CO2. Tu spada i širenje osnovnih jedinica pluća (alveola), a time sprječavamo stanja koja dovode do upalnih promjena.

Kod funkcije disanja  imamo dva osnovna elementa: kapacitet pluća i brzinu prolaska zraka kroz bronhijalni sustav cijevi i cjevčica. Ako je i jedan od ovih sustava oslabljen, imamo ozbiljan problem s disanjem.

Kod pojave zadihanosti, umora, otežanog disanja, jedna od najjednostavnijih dijagnostičkih metoda je spirometrija. Ona se sastoji od mjerenja kapaciteta pluća i mjerenja brzine prolaska zraka kroz dišne putove. To je bezbolna, jednostavna metoda koja će nam dati funkcionalno stanje dišnog sustava i koja će nam nakon nalaza omogućiti pravilan pristup liječenju patoloških promjena disanja. Spirometrija bi trebala biti sastavni dio svakog sistematskog pregleda.


Želite li postaviti pitanje dr. Jeliću za neki od narednih članaka, to možete učiniti na: info@burza.com.hr