- Proizvodi fair-trade lanaca su lako prepoznatljivi: obavezno imaju posebne fair-trade oznake, kao i dućani u kojima se prodaju. Bogate zemlje kupuju od siromašnih uglavnom zanatske predmete, kavu, kakao, šećer, čaj, banane, med, pamuk...
Da li ste ikad čuli za „Fair-trade“ (čitaj: fer-trejd)? Možda niste, ali vam sliči na fair-play (čitaj: fer-plej). Ako pratite sport, onda otprilike znate o čemu se radi!
Radi se o organiziranoj poštenoj trgovini pokrenutoj 60-tih godina prošlog stoljeća. Fair-trade predstavlja svjetsku alternativnu, drugačiju trgovinu (u odnosu na klasičnu u kojoj jači partner „gazi“ slabijeg).
Provode je fair-trade organizacije, povezujući proizvođače sirovina iz ekonomski i društveno ugroženih zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike u „ravnopravniji“ odnos s poduzećima moćnog Zapada. U 2008. godini vrijednost poštene trgovine kretala se oko 3 milijarde eura u svijetu.
Proizvodi fair-trade lanaca su lako prepoznatljivi: obavezno imaju posebne fair-trade oznake, kao i dućani u kojima se prodaju. Bogate zemlje kupuju od siromašnih uglavnom zanatske predmete, kavu, kakao, šećer, čaj, banane, med, pamuk...
Proizvođačima se priznaje tzv. poštena cijena jer pokriva cijenu proizvodnje i „premiju za razvoj i zaštitu okoliša“. Broj trgovinskih posrednika je minimalan, kako bi ovi proizvodi lako našli kupce zbog prihvatljivih cijena. Proizvođačima sirovina također se financiraju dugoročni nasadi te daju druga povoljna sredstva i mikro-krediti. Omogućuje im se, dakle, primjerenija zarada, dovoljna za dostojan život i napredak njihovih društava.
„Fair“ poslovni model posebno poštuje načela etičke kupovine, u smislu da rad djece ili robovlasnički odnosi u proizvodnji nisu dozvoljeni; da se ugovara dugoročno poslovanje čime se štiti sigurnost radnih mjesta; omogućuje se radnicima udruživanje u sindikate; prati se poštivanje ljudskih prava, itd.
Zanimljivost je da jedan trgovac kavom u Nizozemskoj tužio pokrajinsku vlast koja je 2007. godine zahtijevala pridržavanje fair-trade uvjeta /certifikata/ kod uvoza kave za svoju regiju. Odluka pravosudnih tijela (i javnog mnijenja) bila je da podrži regionalnu vladu, uz obrazloženje da se na taj način podiže svijest ljudi, skupljaju veliki i ciljani prilozi za bolji život siromašnih proizvođača, „omogućen kroz dnevnu šalicu kave“.
Društveno odgovorno ponašanje i svjesnost naprednih organizacija zapada podržava poštenu razmjenu, usprkos krizi. Štoviše, smatraju je i dalje jednim od inovativnih pristupa ekonomiji što se suprotstavlja globalnom liberalnom kapitalizmu.
Pitate se zašto vam pišem o nečem što se nas baš i ne tiče previše? Kažete: daleko nam je Europa, a kamoli Afrika!
Ipak, bilo bi krasno dok ispijate svoju dnevnu šalicu kave da se sjetite, baš kao i Nizozemci, učiniti dobro djelo. Možda možete i vi pokrenuti neki fair-play odnos ili aktivnost? Nije bitno da li je vaša inicijativa „mala ili velika“, u poslu ili privatnom životu...
Npr. ako se s nekim poslovnim partnerom dugo „gnjavite“, pozovite ga na kavu i pokušajte uspostaviti ljudski kontakt te pronaći neku sredinu u međusobnim odnosima. Ako rukovodite svojim timom prema krutim načelima, malo ih smekšajte... Ako vidite uličnog svirača koji vam nastoji uljepšati dan ili volontere na nekom štandu, što vas priječi da im pristupite i porazgovarate? Ponekad je lijepa riječ – najveća nagrada.
Postanite i vi fair-play i fair-trade igrač, baš kao i oni što dobivaju priznanja u sportu. Jer, dobro se može samo dobrim vratiti!
