Činjenica je da starimo kao društvo (odnos broja radno aktivnih stanovnika pada u odnosu na broj umirovljenika) i da radno aktivno stanovništvo više nije u realnoj mogućnosti financirati mirovine u zadovoljavajućem iznosu
Vjerojatno ste već upoznati da se mirovinski sustav u Hrvatskoj sastoji od tri tipa osiguranja (3 stupa), od čega su dva obvezna, a treći je dobrovoljni. U ovom članku ćemo se ukratko pozabaviti tim trećim stupom ili oblikom mirovinskog osiguranja.
Dobrovoljno mirovinsko osiguranje ili III. stup predstavlja zapravo oblik štednje pojedinca na temelju koje će mu se jednog dana isplaćivati mirovina. Za razliku od I. i II. stupa kojim upravlja država tj. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, trećim stupom upravljaju društva registrirana za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
Zašto uplaćivati u treći stup kada već uplaćujemo u prva dva stupa?
Činjenica je da starimo kao društvo (odnos broja radno aktivnih stanovnika pada u odnosu na broj umirovljenika) i da radno aktivno stanovništvo više nije u realnoj mogućnosti financirati mirovine u zadovoljavajućem iznosu. Redovne mirovine su sve manje i ne omogućavaju normalan život. Zato je uvedeno dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje se temelji na štednji pojedinca u radno aktivnoj dobi kako bi si osigurao dodatna sredstva za život tijekom mirovine.
Kako funkcionira dobrovoljno mirovinsko osiguranje?
Svaki građanin RH, bio zaposlen ili ne, može se uključiti u III. stup tj. zaključiti ugovor o dobrovoljnom mirovinskom osiguranju sa osiguravateljem po vlastitom izboru. Za vrijeme trajanja osiguranja sami odlučujemo kolike ćemo svote i kada uplaćivati jer se zapravo radi o obliku štednje gdje ćemo na kraju raspolagati sa onoliko novaca koliko smo i uštedjeli, i nešto više.
Tko može uplaćivati uloge u dobrovoljno mirovinsko osiguranje?
Uplaćivati osiguranje tj. uloge u III. stup možemo sami, u ulozi osiguranika, a može i bilo koja druga osoba. To može biti i poslodavac.
Od 01.07.2010. godine Zakon o porezu na dohodak u čl. 14. omogućava poslodavcima da za svoje djelatnike uplaćuju do 6.000,00 kn godišnje na ime uloga u III. stupu a da se iste ne smatraju plaćom. Poslodavac može plaćati premije osiguranja u iznosima od 500,00 kuna mjesečno ili nekom drugom dinamikom. Ukoliko bi uplate kumulativno premašile 6.000,00 kuna godišnje, više uplaćeni iznos imao bi tretman neto plaće.
No, kada dođe vrijeme isplate mirovine, isplate na temelju uloga uplaćenih od strane poslodavca imati će tretman dohotka od osiguranja. To konkretno znači da će isplate od strane osiguravajućeg društva u tom slučaju biti oporezovane porezom na dohodak od osiguranja po stopi od 12%.
Kada uloge uplaćuju osobe koje nisu poslodavci, prilikom isplate mirovine neće doći do oporezivanja.
Zašto postoji ova razlika?
Zato što je država u namjeri da potakne razvoj i naviku korištenja dobrovoljnog mirovinskog osiguranja zapravo omogućila poslodavcima isplate u korist posloprimaca bez obračuna davanja na plaću. Da ne bi sve bilo potpuno neoporezivo u tom slučaju, prilikom isplate mirovine dolazi do oporezivanja koje je znatno povoljnije od cjelokupnih davanja koja bi bila obračunana na plaću.
Zato što je država u namjeri da potakne razvoj i naviku korištenja dobrovoljnog mirovinskog osiguranja zapravo omogućila poslodavcima isplate u korist posloprimaca bez obračuna davanja na plaću. Da ne bi sve bilo potpuno neoporezivo u tom slučaju, prilikom isplate mirovine dolazi do oporezivanja koje je znatno povoljnije od cjelokupnih davanja koja bi bila obračunana na plaću.
Kada sami uplaćujemo premije osiguranja, plaćamo ih iz primanja koja su već oporezovana i na koje su najčešće obračunani doprinosi. Zato su isplate mirovine tada oslobođene poreza na dohodak od kapitala. Ako su uplate premija osiguranja vršene i od strane poslodavca i od ostalih osoba, osiguravajuća društva o tome vode evidenciju te će prilikom isplate mirovine oporezovati samo dio koji se odnosi na uplaćene svote od strane poslodavca.
