Svako toliko u novinama se pojave reportaže o poznatim i manje poznatim slučajevima, koji se odnose (i) na osiguranje, a iz kojih se može zaključiti da oni koji o njima pišu, malo znaju.
Svako toliko u novinama se pojave reportaže o poznatim i manje poznatim slučajevima, koji se odnose (i) na osiguranje, a iz kojih se može zaključiti da oni koji pišu o njima vrlo malo (ili ništa) znaju o osiguranju.
Naime, u jednim našim dnevnim novinama (nedjelja, 2. veljače 2014. g.), obrađuje se poznati slučaj nesreće u kojoj je poginula jedna poznata osoba (glumica), a povodom koje se vode protiv mogućeg krivca (poznati glumac) kazneni i, odvojeno, građanskopravni postupak oko naknade štete rodbini poginule.
Dileme koje novinar iznosi jesu: da li će krivac, ako bude proglašen „krivim“, morati sam platiti naknadu uzrokovane štete, koju novinar procjenjuje na 500.000 kuna, jer je skrivio nesreću pod utjecajem alkohola (više od 0,6 promila, kaže novinar); mogu li oštećeni tužiti samo osiguratelja kod kojega je vlasnik vozila kojim je uzrokovana nesreća bio osiguran od odgovornosti, kako bi izbjegli neugodnosti štetniku; ako osiguratelj plati štetu u navedenom iznosu, može li tražiti povrat od vozača koji je uzrokovao nesreću pod utjecajem alkohola…
Stvari su, međutim, prilično jednostavne i nema nikakvih nejasnoća: oštećeni mogu štetu tražiti izravno od osiguratelja, dakle, ne moraju tužiti i štetnika; oni će na naknadu štete imati pravo i ako ne dokažu krivnju štetnika, jer je poginula bila suputnica u vozilu, a u tom slučaju štetnik odgovara po načelu uzrokovanja štete, dakle, bez obzira da li je za nezgodu kriv ili nije; po istom načelu odgovara i njegov osiguratelj; može se umanjiti odšteta ako se dokaže da je i poginula doprinijela nesreći svojim ponašanjem koje mora biti u uzročnoj vezi s nastankom štete (vožnja s alkoholiziranim vozačem za što je znala ili morala znati); ako i kad isplati odštetu oštećenima osiguratelj može ići u regres prema štetniku koji je imao u krvi koncentraciju alkohola više od 0,5 promila, ali je njegov regres ograničen do iznosa koji odgovara visini dvanaest prosječnih neto plaća u Republici Hrvatskoj, prema zadnjoj objavi Hrvatskog zavoda za statistiku (što je daleko manje od iznosa koji oštećeni mogu dobiti na ime naknade štete); štetnik se može osloboditi osigurateljevog regresnog potraživanja, ako dokaže da alkohol nije u uzročnoj vezi s nastankom nesreće i štete. Sve navedeno lako je utvrditi uvidom u Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/2005 i kasnije izmjene).
