Samo godinu dana prije, već bi sva zvona zvonila na uzbunu zbog prejakog eura. On je samo dva centa udaljen od psiholoških, okruglih ili kako već hoćete nazvati - 1.40. Ta razina će ujedno biti i najviši tečaj eura od njegovog pojavljivanja na deviznom tržištu, danas već daleke 1999. godine. Također, ako se uzme tečaj njemačke marke, svojevrsnog prethodnika eura, tečaj od 1.40 je najviši u posljednjih 15 godina. Tada su centralne banke Njemačke i SAD učestalo intervenirale kako bi ojačale američki dolar. Mnogi se pitaju da li smo dosegli opasnu zonu. Većina analitičara se slaže da nismo. Tijekom ovog tjedna eurom se trgovalo po 1,3830, što je šest centi više nego mjesec dana prije. Ako se uzme početak godine tada je euro ojačao u odnosu na dolar za malih 4,5 posto.Činjenica da je trgovinska bilanca Eurozone u suficitu pokazuje da tečaj za sada ne predstvalja glavnu temu razgovora predstavnika Europske središnje banke. Čelnici ECB su već nekoliko puta odbili komentirati nedavno jačanje eura, ponavljajući uvijek zaključke sa sjednica grupe G7, koji otprilike ukazuju na potrebu da se cijene valuta određuju na slobodnom tržištu, temeljem fundamentalnih pokazatelja, uz opasku da je svaka povećana volatilnost FX tržišta nepoželjna. Kako se očekuju daljnja povećanja kamatne stope na euro, tako će i njegova vrijednost na deviznom tržištu vjerojatno rasti. Posljednje kotacije Euribora pokazuju da je 50-50 vjerojatnost da će kamata na euro krajem godine iznositi 4,50 posto, što je povećanje s prošlomjesečnih očekivanja koja su iznosila otprilike 40-60 posto. Analitičari su gotovo sigurni da će do kraja ožujka 2008. godine kamata na euro iznositi 4,50 posto. Nedavno je čelnik Njemačke udruge izvoznika BGA izjavio da rast tečaja eura do 1,40 ne predstavlja problem za njemačke izvoznike koji su uvelike osigurali svoje pozicije od rasta tečaja eura. Predsjednik BGA Anton Boerner je rekao kako bi veći problem predstvaljao smanjeni rast ili recesija američkog gospodarstva uz nagli pad kamate na dolar. Sa druge strane se slaže kako je jak euro donekle kompenzirao rastuće cijene energenata, u prvom redu se tu misli na naftu, čime su inflatorni pritisci u Eurozoni bitno smanjeni. Vrlo je vjerojatno da bi nastavak jačanja eura iznad 1,40 prema 1,45 sve više i više predstavljao problem za ekonomiju Eurozone i pitanje je da li bi se tada u raspravu uključila i Europska središnja banka. Trenutna je situacija u Eurozoni takva da postoji snažna valuta, visoka kamatna stopa s tendencijom daljnjeg rasta i relativno konzervativna fiskalna politika. Ovakva kombinacija najčešće dovodi do zaustavljanja gospodarskog rasta. Pitanje se postavlja dali će to biti ove ili će se ipak dogoditi naredne godine. U svakom slučaju svi oni koji razmišljaju o kupovini dolara neka se još malo strpe.