Nakon sloma sustava fiksnih tečajeva baziranom na dogovoru iz Bretton Woodsa 1973. godine svjetsko gospodarstvo je prešlo na sustav slobodnog fluktuiranja deviznih tečajeva. Od tada pa do današnjih dana za tečaj američki dolar/njemačka marka (danas euro) vrijedi jedna zanimljivost. Naime, uočena je tendencija da rast ili pad američke valute se događa kroz duže vremensko razdoblje. Da pojasnim, od 1973. do 1980. godine (7 godina) dolar je gubio na vrijednosti od početne 3,25 marke do 1,75 marke 1980. godine. Tada se trend okrenuo te je dolar počeo jačati narednih 5 godina, te je 1985. vrijedio 3,30 njemačkih maraka. Dosegnuvši tu razinu usljedio je njegov desetogodišnji pad do 1995. godine i tečaja 1,40 maraka za jedan dolar. Od tada pa do današnjih dana svjedoci smo jačanja američke valute (2,40 za DEM ili 0,80 za euro). Sadašnji sedmogodišnji ciklus rasta dolara uklapa se u povijesnu sliku, te analitičari sve više govore o mogućem okretanju trenda, drugim rječima, došao je trenutak za slabljenje dolara u godinama koje dolaze. Analitičari su također metodom pariteta kupovne snage izračunali da je dolar u odnosu na euro u ovome trenutku precijenjen za 20%, odnosno da bi tečaj trebao biti negdje oko 1,05-1,10 dolara za euro. Precijenjeni dolar i oporavak američke ekonomije ponovno guraju deficit SAD-a sve više u crveno. Taj deficit se neće smanjivati pomoću inozemnih investitora onom lakoćom kako je to bilo posljednjih godina zbog toga jer su kamatne stope na dolar jedne od najnižih u svijetu, te jer su tržišta vrijednosnih papira od početka godine u minusu (S&P500 3,5%, NASDAQ 9,8%, DJ %). Sve to ne privlači ulagače na kupnju američke imovine, barem ne u onoj mjeri i količini kako su uobičavali proteklih godina. No sva predviđanja koja dolaze od vodećih investicijskih i komercijalnih banaka ne govore barem za sada o nekom značajnijem padu vrijednosti američke valute. Većina njih za kraj godine predviđa tečaj od oko 0,90-0,93 dolara za euro. Također, niti na terminskom tržištu nema naznaka o većem padu dolara. Ustvari terminski tečajevi do jedne godine pozivaju na jačanje američke valute. No, ako je uistinu došao kraj sedmogodišnjem rastu dolara tada sva ova predviđanja ispadaju previše konzervativna. Razlog tomu je slijedeći. Iz povijesnih podataka uočljivo je kako u godini kada dolazi do promjene trenda višegodišnjeg ciklusa, dolar padne ili počne rasti vrlo brzo. Na primjer, nakon sedmogodišnjeg pada od 1973. do 1980. u odnosu na marku, 1980. godine došlo je do promjene trenda a dolar je ojačao tijekom 1980. za nevjerojatnih 43%. Isto tako nakon što je dolar 1985. dosegnuo vrhunac, te se je dotadašnji petogodišnji trend rasta okrenuo u desetogodišnji trend pada. Tijekom prelomne 1985. godine dolar je izgubio na vrijednosti za 35%. Zadnji ciklus jačanja dolara od prije sedam godina započet je tijekom 1995. kada je dolar za dvanaest mjeseci narastao za blagih 14% na marku, no za jen je eksplodirao i ojačao za 32%. Ako bi se hipotetski uzela mogućnost da se nalazimo u razdoblju kada se mijenja dugoročni trend rasta dolara (1995.-2002.) u dugoročni trend pada njegove vrijednosti i ako bi uzeli konzervativan postotak promjene tečaja od 14% (1995.), tada bi za 12 mjeseci tečaj EUR/USD iznosio 1,03 što je puno više od sadašnjih tržišnih očekivanja.