• Američki dolar je doživio udar od naftnog kartela. Iran je najavio mogućnost obračuna naftnih rezervi u eurima, dok se špekulira da su Kina, Indija, Japan, Rusija, Francuska i arapske zemlje razmatrale mogućnost zamjene dolara kao obračunske valute kod trgovanja naftom
     

Glavnu ulogu na deviznom tržištu i dalje ima američki dolar. Već nekoliko tjedana „zelena“ valuta je pod velikim pritiskom. Očekivanje da svjetska ekonomija polako izlazi iz recesije postaje sve teži uteg dolaru. Investitori se okreću rizičnijim investicijama koje u pravilu imaju i veći prinos na uloženi kapital.

Na vrijednosti su dobili australski i kanadski dolar čija vrijednost je usko povezana s kretanjima na robnim burzama.
Australska središnja banka je među prvima podigla kamatnu stopu za 25 b.p. na 3,25 posto, što je pozitivan signal za ostale. Australski dolar je na godišnjem maksimumu u odnosu na euro od 1,63, odnosno na kunu 4,45.

Američki dolar je doživio udar od naftnog kartela. Iran je najavio mogućnost obračuna naftnih rezervi u eurima, dok se špekulira da su Kina, Indija, Japan, Rusija, Francuska i arapske zemlje razmatrale mogućnost zamjene dolara kao obračunske valute kod trgovanja naftom.

Protekli tjedan je na domećem tržištu bio prilično zanimljiv. U utorak je održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Investitori su upisali 59 milijuna eura valutnih i 58 milijuna kunskih trezoraca.

Prinos na jednogodišnje valutne trezorce iznosio je 6,80 posto, niže od prošle aukcije kada je država plaćala 6,90 posto. Prinos na kunske trezorce je ostao nepromijenjen na 7,70 posto. Povećana ponuda eura na međubankarskom tržištu rezultirala je jačanjem kune koja je u jednom trenutku na euro ojačala do 7,23.

Kako bi smanjila pritiske na jačanje kune Hrvatska narodna banka je održala intervenciju na kojoj je od poslovnih banaka otkupila 154 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,2590. Nakon intervencije tečaj eura i kune se stabilizirao oko 7,25.