Druga žrtva krize

Rast američkog dolara je prošli tjedan ipak zaustavljen. Dolar je u odnosu na euro ojačao do 1,3890, odnosno na kunu oko 5,10. Investitori su odlučili zatvoriti dio svojih dugih dolarskih pozicija i realizirati profit. U posljednja dva mjeseca dolar je ojačao za gotovo 13 posto što je za investitore na deviznom trištu i više nego dovoljno. Investitori su zabrinuti za budućnost financijskog sektora SAD-a. Nakon Bear Stearnsa, jedna od najvećih investicijskih banaka Lehman Brothers je pred bankrotom, dok osiguravateljski div AIG (18 milijardi dolara gubitka) broji dane do likvidacije. U međuvremenu je Bank of America kupila Merrill Lynch za 50 milijardi dolara, dok je švicarski UBS najavio dodatnih 5 milijardi dolara gubitaka. U sveukupnu vrlo crnu sliku nadovezala se izjava nedavnog predsjednika Američke središnje banke g. Greenspana koji je rekao da će zbog financijske krize propasti veliki broj nekada najmoćnijih financijskih institucija. Zbog ovakve situacije biti će vrlo zanimljivo na ovotjednoj sjednici FED-a. Neki analitičari špekuliraju da bi Američka središnja banka mogla spustiti kamatnu stopu na dolar kako bi barem malo olakšala položaj financijskog sektora. Kako su očekivanja skorog rasta kamatne stope na dolar bila posljednja dva mjeseca glavni pokretač za kupnju američke valute, sada je sitaucija donekle izmjenjena i dolar se nalazi opet na putu prema 1,45 za euro. Da situacija nije bezazlena pokazao je potez Američke središnje banke koja po prvi puta u svojoj povijesti prihvaća dionice kao kolateral za podizanje gotovinskih zajmova.
Na dolar su negativno utjecali podaci o trgovinskoj bilanci i prometu u maloprodaji. Deficit trgovinske blance SAD-a je tijekom srpnja neočekivano povećan na 62,2 milijarde dolara. Analitičari su očekivali da će američki deficit ostati oko razine iz mjeseca lipnja od 58 milijardi dolara. Promet u maloprodaji tijekom kolovoza u SAD-u je smanjen za 0,3 posto, dok su analitičari očekivali porast od 0,2 posto.
Europska komisija je zbog velike nesigurnosti na globalnom financijskom tržištu smanjila svoje procijene rasta ekonomije euro zone. Europska komisija očekuje da će gospodarstvo euro zone ove godine rasti po stopi od 1,3 posto, a ne kao što su prvotno očekivali 1,7 posto. U takvoj situaciji kada se euro zona i SAD-e nalaze pred velikim problemima investitori se odlučuju na kupnju manje rizičnijih valuta kao što su japanski jen i švicarski franak.
Hrvatska kuna u odnosu na euro nastavlja jačati. Rasplet situacije oko INA-e i mađarskog MOL-a i dalje diktira kretanja na domaćem deviznm tržištu. Kako su iz Hrvatske narodne banke izjavili da MOL, odnosno njegova banka, moraju kune nabaviti na deviznom tržištu potražnja za domaćom valutom je znatno viša od uobičajne zbog čega je kuna ojačala u odnosu na euro do 7,11.