Europska centralna banka je prošli tjedan, kao što se to i očekivalo, podigla ključnu kamatnu stopu na euro za 25 b.p. na 3,25 posto. Odluka vijeća ECB je bila jednoglasna. Izvješće koje je uslijedilo nakon sjednice potvrdilo je da je unatoč ovog podizanja kamatna stopa na euro i dalje vrlo niska, te da su novčani i kreditni rast izrazito jaki i da je likvidnost sustava vrlo dobra. Ključna riječ "oprez" ovaj put se nije pojavila u izvješću što je navelo analitičare na zaključak da će Europska središnja banka na idućoj sjednici pauzirati s podizanjem kamate. Predsjednik ECB g. Trichet je izjavio nakon sjednice da nisu razmatrali podizanje kamate za 50 b.p., mada su neki od analaitičari računali i na tu mogućnost. Trichet je napomenuo da su inflatorni pritisci u Eurozoni i dalje vrlo veliki, što je potkrijepio podacima o rastu plaća, jačem utjcaju cijene nafte na inflaciju i rastu monetarnog agregata M3 čiji rast je na visokih 8,2 posto na godišnjoj razini. Nakon ove sjednice Europske centralne banke očekivanja su da će ECB nastaviti s podizanjem kamate, najvjerojatnije u prosincu i to za 25 b.p. Vrijednost ISM indeksa koji pokazuje aktivnost uslužnog sektora SAD je za rujan niža, te iznosi 52,9; za kolovoz je vrijednost indeksa bila 57,0. To je najniža vrijednost indeksa od travnja 2003. godine. Unatoč padu, indeks je i dalje iznad vrijednosti 50 koja predstavlja granicu između opadanja i rasta aktivnosti uslužnog sektora. Analitičari s posebnom pozornošću prate ovaj indeks jer postoji korelacija između njegova kretanja i kretanja GDP. Usporavanje ovog indeksa u posljednja tri mjeseca popraćeno je i usporavanjem rasta bruto društvenog proizvoda SAD. Analitičari napominju da će s približavanjem blagdana sve veći značaj imati indeksi koji prate raspoloženje potrošača. Tu ima prostora za optimizam, indeks povjerenja potrošača kojeg izračunava Sveučilište u Michigenu je u rujnu narastao sa 84,4 na 85,4. Krajem tjedna objavljen je podatak o zaposlenosti u SAD. Glavni podatak je bio dosta ispod tržišnih očekivanja. Tijekom rujna je zaposleno 51,000 Amerikanaca, niže od očekivanih 120,000. Stopa nezaposlenosti je pala drugi mjesec zaredom sa 4,7 na 4,6 posto. Prosječni radni tjedan je trajao 33,8 sati što je na istoj razini kao i mjesec dana prije, dok je prosječana nadnica porasla za 0,2 posto. Ono što analitičare posebno zabrinjava je rast nadnica (plaća) na godišnjoj razini od 4,0 posto, što je najviša stopa rasta u SAD u posljednjih pet godina. Ekonomija SAD je u fazi pune zaposlenosti, a troškovi radne snage su iznad onih koje FED smatra prihvatljivima. Zbog toga analitičari smatraju da će u narednih šest mjeseci FED prije podizati, nego spuštati kamatnu stopu. Revidirani podaci za kolovoz su uspjeli otkloniti negativan efekt rujanskih podataka. Početnu brojku za kolovoz od 128,000 novozaposlenih, revidirali su iz Ministarstva rada SAD na 188,000, što je odmah bilo popraćeno jačanjem dolara na svjetskom deviznom tržištu.