Fraza iz naslova koja u prijevodu znači ECB suzdržana, čula se diljem financijskog svijeta prošlog tjedna nakon što je Europska centralna banka objavila da su kamatne stope na euro ostale nepromijenjene. Tržište nije dobro primilo ovakvu vijest jer je ECB ostala jedina velika centralna banka koja u uvjetima pada gospodarstva ne smanjuje kamatne stope. Najveću štetu pretrpio je euro koji je skliznuo ispod razine 88 američkih centi sve do 87,30 centi, ali je tržište ipak ocijenilo da euro možda zavjeđuje višu vrijednost pa je euro kupljen sve do razine 88,50 centi. Međutim, to ne znači da se euro oporavlja. Tek iznad razine 89,40 centi može se reći da se euro stabilizirao, a onda će se vidjeti prave namjere investitora i tržišta. Euro nije kapitalizirao rast koji je ostvario prošle godine kad se činilo da američko gospodarstvo pada izuzetno brzo. Stoga su mnogi realizirali profit prodajući eure. Pored toga, iz statističkih izvješća vidljivo je da iz Eurolanda svakodnevno investitori ulažu u SAD. Investitori su u protekla tri mjeseca prodavali dionice i obveznice u Europi i kupovali dolare koje su investirali mahom u američke obveznice. To je dovelo do paradoksalne situacije. Američko gospodarstvo imalo je negativan rast, burzovni indeksi ubrzano su gubili, a američki dolar dobivao je na vrijednosti. Tzv. capital inflow, moćna je kategorija. Pomoću njega ostao je nezapažen i ogromni američki vanjskotrgovinski deficit koji je svaki mjesec, redovito iznad razine 30 milijardi dolara. Ovih dana statistički pokazatelji govore da i europsko gospodarstvo nije imuno na svjetsku krizu (govorimo o svjetskoj krizi, jer kad su u krizi SAD i Japan, onda grcaju tri cijela kontinenta, američki, azijski i australski). U takvim uvjetima europsko gospodarstvo ne može ostati "neinficirano". To se prventsveno vidi na izvozu iz Europe koji se smanjuje jer gospodarstva u krizi sve manje uvoze. Sada tržište očekuje da će ECB tijekom ovog mjeseca smanjiti kamatne stope i omogućiti europskom gospodarstvu bolje uvjete. Posljednji podaci iz Eurolanda ukazuju na lagani pad gospodarstva. Za sada su predviđanja o rastu bruto nacionalnog proizvoda unutar Europe još uvijek nepromijenjena i kreću se između 2,6 i 2,9%. Predviđanja rasta američkog gospodarstva ove godine ne prelaze razinu 2%. Iz ove razlike euro bi trebao izvući snagu za rast i dostizanje parity-ja prije kraja ove godine svakako. Međutim, danas isuviše raznih faktora ima utjecaja na tržište i nemoguće je predvidjeti što će u kojem trenutku prevladati. Stoga je predviđanje da će se tečaj euro/dolar za sada kretati u opsegu 86-90 američkih centi. Svaki izlazak iz ovog opsega pokazat će daljnji smjer. Britanska funta imala je loš tjedan. Prema američkom dolaru funta se našla ispod razine 1,42 dolara dok se prema euru održala oko razine 62 penija. Postoji realna mogućnost da funta padne čak ispod razine 1,40 dolara, ali na toj razini već je dobro podržana. Istovremeno, funta bi prema predviđanjima trebala gubiti prema euru. Prvi je cilj i dalje na razini 66 penija za euro. Švicarski franak izgubio je još dio vrijednosti prema dolaru i došao do razine 1,74 za 1 dolar, ali je tu dolar počeo gubiti na snazi pa se očekuje korekcija prema razini 1,70. Prema euru, franak je zadržao svoju snagu pa se sada kreće ispod razine 1,53 franka za euro. Australski dolar nalazi se u vrlo lošoj situaciji i već je na rubu 48 američkih centi, dok novozelandski dolar stoji na rubu 40 američkih centi. Istovremeno se za 1 američki dolar može dobiti 1,58 kanadskih dolara što je najviši tečaj u povijesti. Ovako slabi "dolarski blok", kako ga nazivaju, proizlazi iz činjenice da su sve tri zemlje vezane za proizvodnju burzovnih roba (nafta, hrana, minerali) kojima cijena pada kada su krize na vidiku. Kako god pada indeks burzovnih roba, pada i vrijednost ova tri dolara. Hrvatska kuna i dalje je stabilna. Manji pomaci prema jačoj kuni su realnost.