U posljednje je vrijeme najčesća tema u financijskim krugovima u Americi bila financijski oporavak Wall Streeta, odnosno bolje rečeno oporavak američke ekonomije. Prije terorističkog napada na New York i Washington, američka je ekonomija bila ionako na rubu recesije. Inače, formalno govoreći, recesija za Amerikance predstavlja pad bruto društvenog proizvoda u dva kvartala zaredom. Koliko će oporavak trajati, teško je reći, no cijeli se svijet nada da će se Amerikanci što bezbolnije izvući iz krize, s obzirom na to da američka ekonomija čini trećinu svjetske ekonomije, pa direktno utječe na sve ostale ekonomije. Ekonomisti odgovarajući na to pitanje, služe se često sličnim primjerima iz prošlosti. Iako sličnog primjera na sreću nema, iskustva sa prirodnim katastrofama mogu poslužiti kao svojevrsni orijentir. Mnoge analize pokazuju da takve katastrofe, poput potresa ili hurikana imaju relativno mali utjecaj na ekonomiju. Najtragičniji potres u 1995. godini, koji je pogodio Kobe u Japanu, uništio je 100.000 i oštetio 250.000 zgrada, te je ostavio oko 300.000 ljudi bez krova nad glavom, dok je čak 6.500 ljudi poginulo. Ipak, u roku od 15 mjeseci proizvodnja se vratila na 98% proizvodnje prije tragedije. Slično je bilo i u slučaju najjačih hurikana "Hugo" i "Andrew". Iskustva kazuju da prirodne nepogode tipično imaju manji efekt na gospodarstva, s obzirom na to da je ljudski faktor relativno manje "pogođen", a u modernoj proizvodnji odnosno ekonomiji ljudski potencijal čini 70% nacionalnog dohotka. Zgrade i oprema se uvijek mogu obnoviti, tako da je osnova proizvodnje i napretka općenito čovjek, njegovo znajnje i iskustvo te organizacija koja treba omogućiti da ljudski potencijali, uz ostale čimbenike proizvodnje, budu maksimalno i najefikasnije iskorišteni. Glede konkretne situacije u SAD-u, pojedini se ekonomisti usuđuju izjaviti da će ovi tragični događaji stimulirati uspavanu (barem za američke pojmove) ekonomiju. Naime, američka je vlada sa par poteza pokušala zaustaviti silazni trend ključnih ekonomskih pokazatelja. Prvi potez bio je smanjenje kamatnih stopa od strane FED-a odnosno američke centralne banke. Spuštanjem kamatnih stopa, centralna banka nastoji stimulirati ekonomsku aktivnost, pa i trgovanje dionicama. Drugi očekivani potez američke vlade jest pojačana državna potrošnja, a treći jest smanjenje poreza, poput poreza na kapitalne dobitke. Oporavak američke ekonomije od ovog nezamislivog terorističkog napada, ovisit će u principu od tri ključna čimbenika. Prvi i osnovni je povjerenje potrošača. Potrošači, naime, čine dvije trećine GDP-a, pa pad od tri posto u trećem kvartalu ove godine može izazvati pad rasta za osam posto na godišnjoj razini. Drugi čimbenik je vlada. Sa vojnim aktivnostima, može doći do rasta cijene nafte, inflacije i daljnjeg slabljenja ekonomije. Osim toga, vlada se može odlučiti na "zatvaranje" svoje ekonomije, ograničavanjem trgovine i imigracije. Treće, slabljenje vodećih industrija, poput financijske i transporta, može dodatno pogoršati situaciju. Ove su grane ključne, s obzirom na to da one omogućuju i olakšavaju trgovinu i investicije u ostalim sektorima. Sve u svemu, konkretna predviđanja veoma su "škakljiva" tema za koju je vezan visok stupanj neizvjesnosti (ne rizika, jer se rizik barem može predvidjeti, nego neizvjesnosti), a neizvjesnost obično nije dobar znak u ekonomiji.