U prošlom je broju Burze bilo riječi o povezanosti i utjecaju ekonomske aktivnosti na financijska tržišta, a u ovom ćemo se broju osvrnuti na konkretne ekonomske indikatore koji utječu na tržišta. Nekoliko ekonomskih pokazatelja se koristi u analizi i prognozi kretanja gospodarstva. Ti se pokazatelji najčešće objavljuju od strane vlade i vladinih agencija, te su javno dostupni. Jedan od najvažnijih je svakako izvještaj o zaposlenosti odnosno stopa nezaposlenosti. Ovaj podatak služi za procjenu industrijske proizvodnje, osobnog dohotka, bruto društvenog proizvoda i slično, a objavljuje se u Americi svakog prvog petka u mjesecu za protekli mjesec. Upravo zbog brze dostupnosti ovog indikatora i širokog opsega, on se koristi u prognozi drugih. Stopa nezaposlenosti služi za procjenu potrošnje, što je vrlo bitno, s obzirom da potrošnja čini dvije trećine bruto društvenog proizvoda. Ukoliko je stopa nezaposlenosti u padu, tada to pozitivno djeluje na tržišta. Medjutim, ukoliko stopa nezaposlenosti padne ispod odredjenog nivoa, trzišta postaju zabrinuta zbog mogućnosti "pregrijavanja" ekonomije i veće stope inflacije. Naime, ukoliko je nezaposlenost niska, to znači da je manja ponuda radne snage i da ona postaje skuplja. Skuplja radna snaga poskupljuje troškove porizvodnje, što znači i veću inflaciju. Viša stopa inflacije utječe na smanjenje cijena obveznica i na povećanje kamatnih stopa. Veće kamatne stope također utječu negativno na cijene dionica. Drugi bitan indikator je prodaja na veliko, s obzirom da on definira snagu potrošnje. On je veoma obuhvatan, jer uključuje podatke od auto prodaje i potrošnje nafte i naftnih derivata do prodaje u supermarketima. Pad prodaje na veliko znači automatski usporavanje ekonomske aktivnosti i moguće smanjenje kamatnih stopa od strane centralne banke i veće cijene obveznica. Stopa inflacije je jedan od najvažnijih ekonomskih pokazatelja. Financijska trzišta koriste ovaj podatak prilikom definiranja cijena vrijednosnih papira. Inflacija utječe na cijene vrijednosnica, naročito obveznica. Ukoliko očekivana stopa inflacije poraste, tada cijene obveznica padaju, s obzirom da vlasnici obveznica zahtijevaju veće stope povrata kako bi zaštitili svoju imovinu od inflacije. Najobuhvatniji pokazatelj ekonomske aktivnosti je GDP, tj. bruto društveni proizvod. On se definira kao tržišna vrijednost svih proizvedenih roba i usluga tijekom godine dana faktorima proizvodnje lociranih u jednoj državi. GDP se objavljuje četiri puta godišnje. Uz navedene indikatore, bitni su još oni koji prate zalihe, započetu gradnju, novoizdane dozvole za gradnju, industrijsku proizvodnju itd. Prateći navedene pokazatelje, mogu se predvidjeti odluke centralne banke, u smislu kretanja kamatnih stopa, ekonomski rast, profiti korporacija, što doprinosi donošenju boljih investicijskih odluka