Kada bi centralne banke gledale svoju jačinu kroz vrijednost valute kojom upravljaju, Europska središnja banka bi bila na samom vrhu. Euro je 22. travnja dosegnuo povijesni maksimum u odnosu na dolar od 1,60, a danas se trguje nešto ispod tog maksimuma. Europska središnja banka ove godine slavi desetgodišnjicu postojanja, i slobodno se može reći da je bila u tom periodu vrlo uspješna. Da li će uspjeti ponoviti taj uspjeh i u novom desetljeću?
Jedna od opasnosti je inflacija, posebice u Portugalu, Španjolskoj, Italiji i Grčkoj. Ove države su u velim problemima i upitno je kako će se iz njih bezbolno izvući. Gospodarstvo Portugala je krajem devedesetih raslo izuzetno brzo zahvaljujući niskim troškovima zaduživanja. Stopa nezaposlenosti je pala na malih 3.8 posto, no ekonomije se ubrzo pregrijala što je izazvalo snažne inflatorne pritiske. Velika potrošnja, prvenstveno uvozne robe, negativno se reflektirala na platnu bilancu. Sada, deficit platne bilance iznosi 8 posto bruto društvenog proizvoda, dok je stopa nezaposlenosti 7,6 posto. BDP je u posljednja tri kvartala dva puta zabilježio pad. Španjolska i Grčka su sada suočene sa gotovo identičnim problemima kao i Portugal. Španjolski deficit platne bilance iznosi gotovo 10 posto BDP-a, dok je Grčki deficit na 12 posto BDP-a. Italija je također u sličnim problemima; skupa radna snaga i niska konkurentnost su veliki problem koji se nekada rješavao devalvacijom lire, koja na žalost većine Talijana danas više nije moguća.
Njemačka je prilikom ujedinjenja zapada i istoka izgubila na svojoj efikasnosti i konkurentnosti. Oni su izabrali za izlaz iz krize nešto teži i bolniji put koji se sad pokazao kao izuzetno dobrim. Rast plaća je bio ograničen na stopu koja je niža od stope inflacije, te je povećana produktivnost rada. Njemačka je iz deficitarne bilance od 2 posto BDP-a, danas došla do suficita od 6 posto BDP-a.
Italiji, Francuskoj i Španjolskoj je najlakše za sve kriviti Europsku središnju banku i snažan euro, što učestalo i čine. Politika jedinstvene kamatne stope za sve je cijena koju svaka država u monetarnoj uniji mora platiti. Čelnici Europske središnje banke govore da su regionalni pritisci izuzetno veliki, ali da ESB mora i dalje ostati neovisna. Analitičari se slažu da su Španjolska, Grčka i Portugal ostale izvan euro zone sa svojim starim valuta kreditna kriza bi ih znatno više pogodila.
Inflacija je u euro zoni u posljednjih deset godina bila češće iznad, nego ispod ciljane vrijednosti ESB-a od 2 posto. Prosječna vrijednost za posljednje desetljeće iznosi 2,1 posto zbog čega je predsjednik ESB-a g. Trichet je nedavno izrazio svoje zadovoljstvo.